Vlada Andreja Plenkovića najavila je da će mijenjati Zakon o trgovini, a sve s ciljem kako bi se regulirao rad nedjeljom. U planu je da se zakonom zabrani rad trgovina nedjeljom, izuzev 16 nedjelja u godini, ali se izmjenama planira i ograničiti rad trgovina najdulje do 21 sat.
Naime, iz prijedloga izmjena tog zakona, navedeno je da prodajni objekti nedjeljom i blagdanom trebaju pretežito biti zatvoreni. Radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote, a s početkom najranije od šest sati do najkasnije 21 sat.
Disfunkcionalna društvena pojava
Dosad su maloprodajni lanci imali trgovine koje su radile do 22 ili čak do 23 sata, a pojedini trgovački centri također su radili do 22 sata. Maloprodajna mjesta u kioscima bila su otvorena čak i dulje. Propisano radno vrijeme morat će poštovati i oni na koje se zabrana rada nedjeljom ne odnosi, odnosno trgovci koji će moći raditi svaku nedjelju u godini.
Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić u četvrtak je na Okruglom stolu o neradnoj nedjelji komentirao izmjene zakona, kazavši da je "rad nedjeljom disfukncionalna društvena pojava i nije dobar", te da dvije trećine ispitanih izabire posao s neradnom nedjeljom čak i po cijenu niže plaće.
"Što nam to govori? Da smo još uvijek društvo koje cijeni humane vrijednosti, u konačnici i brigu za čovjeka, njegovu obitelj. Da je to društvo dalo mandat ovoj Vladi da te vrijednosti očuva, da očuva dostojanstvo čovjeka i da očuva socijalnu pravdu, pokazat ćemo upravo upućivanjem Zakona o trgovini u saborsku raspravu", kazao je Ćorić, nadodavši da "socijalna pravda mora biti dugoročna politika svake vlade i zato ćemo učiniti sve da očuvamo dostojanstvo vrijednog hrvatskog radnika i njegove obitelji".
Zabranili rad nedjeljom pa povećali prihode
Na spomenutom okruglom stolu sudjelovao je i vlasnik trgovačkog lanca KTC, Ivan Katavić. Njegov trgovački lanac od 1.siječnja 2020. godine ne radi niti nedjeljom niti blagdanima. Katavić je rekao da je ideja o neradnim nedjeljama naišla na ogromno oduševljenje njegovih djelatnika, ali i da im promet nije pao.
Naveo je kako je bilo bojazni da što će biti s prihodima, osobito u veljači i ožujku zbog pandemije, no na koncu godine ispostavilo se da je prihod bio veći za 4 posto u odnosu na 2019. godinu.
Katavić je naveo i još jednu važnu stvar – kazao je, naime, da kada se donese novi zakon o trgovinama, treba paziti da se benzinske postaje ne pretvore u "mesnice i pekarnice".
Lavina reakcija na izmjene zakona
Ova najava Vlade Andreja Plenkovića izazvala je lavinu reakcija – komentirali su je poduzetnici, trgovci, pravni stručnjaci, oporba, ali i sami građani.
Dok građani u velikoj mjeri pozdravljaju ideju da nedjelja bude neradna, trgovci negoduju, baš kao i poslodavci te poduzetnici. Kažu, krivi se zakon mijenja te svi odreda smatraju da bi se rad nedjeljom trebao regulirati kroz Zakon o radu, a ne kroz Zakon o trgovini.
Na naš nedavni upit, iz HUP-a su nam odgovorili kako su oni suglasni oko toga da ne podržavaju zabrane rada u bilo kojem smislu. "I inače, a posebno u koronakrizi, svaka zabrana donijela bi štetu svim djelatnostima te negativno utjecala na gospodarski oporavak, rast i razvoj".
Istaknuli su i da je, po njima, posebno problematično tretirati jednu djelatnost drugačije od ostalih te se u HUP-u zalažu za istovjetan tretman svih sektora po pitanju radnih prava, jer smatraju da je sve drugo potencijalno protuustavno.
Više problema nego koristi
Dražen Oreščanin iz Glasa poduzetnika pak je početkom srpnja u razgovoru za Net.hr istaknuo da će se zakonskim izmjenama koje Vlada predlaže napraviti još više problema nego što ih imamo sada.
"Ima ljudi koji zaista žele raditi nedjeljom, a ako će to definirati kroz Zakon o radu da oni trebaju biti plaćeni nedjeljom i praznikom 30 posto više, onda su oni osigurani i sigurno će dobiti dnevnicu koja je adekvatna za taj rad nedjeljom", izjavio je Oreščanin za Net.hr, napomenuvši da trenutačno u Zakonu o radu imamo definirano samo da rad nedjeljom treba biti plaćen više.
"Ako neki poslodavac kaže 'OK, ja ću tebe sad platiti jednu kunu više za rad nedjeljom', to je nešto što ide na štetu zaposlenika. Ako se to definira kroz zakon o radu, dakle nema zabrana i ograničenja, time štite i prava poslodavaca i prava zaposlenika", kazao je Dražen Oreščanin.
