Žele raditi u zemljama EU, ali čekaju da Hrvatska 'smisli' dokument

Ulaskom Hrvatske u EU hrvatskim je obrtnicima dana mogućnost izlaska na tržište drugih zemalja članica.

13.9.2013.
15:23

Prema europskom građanstvu je projekt Hrvatskog pravnog centra koji provodi s partnerom Adriatic Mediom d.o.o te pridruženim partnerima – lokalnim radijskim stanicama. Projekt financira Europska komisija (koja ne odgovara za sadržaj emisija i članaka).

Dakle, obrtnici mogu otvarati obrte i u drugim zemljama članicama, ali mogu povremeno i privremeno prekogranično pružati svoje obrtničke usluge iz svoje matične zemlje, dakle Hrvatske.

U Hrvatskoj obrtničkoj komori trenutno je najviše upita naših obrtnika o mogućnosti rada, odnosno pružanja usluga u Austriji, Njemačkoj, Sloveniji i Italiji.

No budimo konkretni. Zamislimo našeg obrtnika koji, recimo u Zaboku, proizvodi stolariju, a htio bi raditi u Sloveniji. Šefica odjela za gospodarstvo i međunarodnu suradnju Hrvatske obrtničke komore te voditeljica Savjetodavne službe pri HOK-u, Sanja Želinski Matunec ističe kako obrtnik-stolar spada u grupu tzv. vezanih obrta, odnosno, spada u tzv. regulirane profesije. To znači da većina država članica za obavljanje tih djelatnosti propisuje potrebnu određenu struku.

Stolar, ako je upisan u Obrtni registar u Hrvatskoj time dokazuje da može biti stolar i baviti se tom djelatnošću u Hrvatskoj. Kada prvi puta ide u, primjerice, Sloveniju, on to mora dokazati i u toj zemlji, pojasnila je naša sugovornica iz HOK-a.

"Slovenskom Ministarstvu gospodarstva mora podnijeti zahtjev da mu prizna te uvjete iz Hrvatske. Pri tome ih mora i dokazati. Nakon toga je slobodan obavljati svoju djelatnost u toj zemlji, s time da kod svakog dolaska u Sloveniju mora obavijestiti tamošnji Ured za zapošljavanja da se nalazi na teritoriju Republike Slovenije i da tamo pruža usluge. To je tzv. privremeno i povremeno obavljanje usluga. Iako europskim direktivama nije točno navedeno koliko je to često, neke zemlje članice, poput Austrije, imaju regulirano koliko to u godinu dana može trajati."

Dakle, u ovom slučaju naš obrtnik je i dalje hrvatski obrtnik sa sjedištem u Hrvatskoj koji u svim zemljama članicama Unije na ovaj način može povremeno obavljati svoje usluge.

Porez na dohodak koji ostvaruje plaća u Hrvatskoj. Ulaskom RH u EU došlo je do promjene u sustavu plaćanja PDV-a. Tu je situacija nešto kompliciranija, pojašnjava Sanja Želinski Matunac iz HOK-a. Ako mu je u Sloveniji, primjerice, kupac drugi obrtnik, tada mu ispostavlja fakturu bez PDV-a. Ako mu je, s druge strane, kupac kućanstvo koje je naručilo kuhinju, onda mora obračunati PDV.

Nema važećeg dokumenta u Hrvatskoj za rad obrtnika u EU

No mogu li hrvatski obrtnici i potpuno preseliti svoje poslovanje u neku drugu zemlju Europske unije u kojoj bi usluge pružali stalno?

Postoji sloboda uspostave poslovnog nastana, tj. sjedišta ili pogona. Međutim, kada se radi o obrtnicima, koji su samozaposlene osobe i rade sami u svojem obrtu, pojašnjava Sanja Želinski Matunac iz HOK-a, na njih se primjenjuju i propisi o zapošljavanju. Tu postoje ograničenja u pojedinim zemljama članicama Unije, poput Njemačke, koje su uvele prijelazna razdoblja u kojima je u određenim djelatnostima onemogućeno zapošljavanje naših radnika. To se odnosi, naglasila je i na obrtnike.

"Za sada, u takvim zemljama u kojima postoji ograničenje, obrt se ne bi mogao osnovati."

Kao što smo već spomenuli, naše obrtnike ponajviše zanimaju mogućnosti pružanja usluga u Austriji, Njemačkoj, Sloveniji i Italiji.

Međutim, priznali su u Hrvatskoj obrtničkoj komori, pred hrvatskim je obrtnicima još uvijek veliki problem. Kako je pojasnila glavna tajnica HOK-a Violeta Jelić, problem je u dokumentu, tzv. eu-potvrdi, koji je potreban za pružanje usluga u drugim zemljama EU, a koji još nije usuglašen. Ističe kako su svim mjerodavnim institucijama i ministarstvima uputili prijedlog da taj dokument bude Izvadak iz Registra obrtnika, kojom bi hrvatski obrtnici dokazivali svoju stručnost i mogli raditi u zemljama EU. No, taj prijedlog još nije usvojen.

"Trenutno nema važećeg dokumenta u Hrvatskoj, a koji bi važio i u zemljama EU kojim bi se, ustvari, moglo zatražiti obavljanje neke djelatnosti u drugim državama. Odgovor još čekamo, a upita obrtnika za rad u inozemstvu imamo."

Na tako velikom tržištu, kao što je europsko, bitna je i konkurentnost hrvatskih obrtnika, koji, ističu naše sugovornice, imaju širok spektar vrlo kvalitetnih proizvoda i usluga. Kako bi ih dokazali kao kvalitetne na raspolaganju su im razni certifikati i dokazi kvalitete, koji su dobrodošli i radi prepoznatljivosti hrvatskih proizvoda kod europskih potrošača.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali