Obustavite referendum! Ovo je udar na Ustav

11.11.2013.
13:28
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Nepotrebno je i diskriminirajuće mijenjati Ustav kako bi se ostvarila ustavna supremacija jedne vrste zajednice, koja je već regulirana i definirana nižim aktima, te je provođenje referenduma narodne inicijative zbog zadržavanja istog pravila besmisleno, a širenje sadržaja Ustava na evidentno zakonsku materiju u suprotnosti s temeljnim načelima dobre vladavine Europske unije i europskog ustavnopravnog civilizacijskog kruga. Konstitucionalizacija zakonske materije neprihvatljiv je način pravne regulacije."

Ovo je dio prijedloga za odbacivanje referenduma o ustavnoj definiciji braka koji bi se trebao održati 1. prosinca, a podnijeli su ga aktivist za zaštitu ljudskih prava Srđan Dvornik, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Borislav Mikulić, novinarka Nataša Škaričić te Dijana Ćurković, asistentica na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Prošloga tjedna pokušali su također skrenuti pozornost saborskim zastupnicima da je njihova zadaća zatražiti ocjenu ustavnosti referenduma za koje je inicijativa U ime obitelji prikupila više od 700 tisuća potpisa, no bez uspjeha.

Više od stotinu zastupnika pomireno je s raspisivanjem referenduma koji će nas koštati 47 milijuna kuna.

Prijedlog je Ustavnom sudu podnesen u ponedjeljak oko 10 sati, a neki od predlagatelja sastali su se i s predsjednicom Ustavnog suda Jasnom Omejec.

Konzervativni udar na Ustav

"Nadamo se da Ustavni sud neće dopustiti ono što je dopustio Sabor, da prvi narodni ustavotvorni referendum prođe bez ikakve javne rasprave. Nedopustivo je da konzervativci izvrše udar na Ustav RH, a da javnost o tome raspravlja samo na razini svjetonazorskog sukoba između onih koji su za i onih koji su protiv gej brakova", kazala nam je Nataša Škaričić.

Ćurković pak ističe da su pravnici okupljeni oko ove inicijative protiv referenduma uočili da je Sabor pogriješio ne zato što je trebao podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti, nego zato što je morao to učiniti.

Ako se ocjenjivalo pitanje o istupanju iz Jugoslavije, zašto se nije ispitalo i ovo?

"To je dio procedure. Kad smo se odvajali od Jugoslavije, pitanje je isto poslano na ocjenu ustavnosti, iako se unaprijed znalo da će proći", navela je Ćurković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Za ovo se pak pitanje ne zna unaprijed. I to iz više razloga. No, izdvojimo samo neke od njih koji su navedeni u prijedlogu da se referendum odbaci. Predlagatelji se, među ostalim, služe priopćenjem Ustavnog suda koji navodi da će se referendum održati u okolnostima nerazrađenog zakonskog okvira za narodni ustavotvorni referendum. To je posebno opasno jer bi moglo dovesti do degradacije temeljnih ustavnih načela, poput jednakosti, ograničavanja univerzalnog ljudskog prava na brak jednoj manjini, zatim ugradnje diskriminacije po spolnoj orijentaciji u Ustav, što je protivno članku 35. Ustava...

Pravo da u Ustav unesu svoje usko i isključivo shvaćanje kao opće obvezatnu normu

Brak kao pravni institut pruža zajedništvu određena jamstva i zaštitu kakvu drugi oblici nemaju ili je nemaju u potpunosti, podsjećaju.

"Implicitnom postavkom da su za takva jamstva i zaštitu 'podobne' samo heteroseksualne zajednice, ostale se neizravno, ali logički nedvojbeno protuustavno lišava štovanja i pravne zaštite njihovog obiteljskog života i niječe im se dostojanstvo, ugled i čast", navode u prijedlogu.

Uvođenjem takve definicije u Ustav, nastavljaju, priznalo bi se s pravom nespojiv stav da pristaše jednog shvaćanja – ekskluzivnosti heteroseksualnog braka – imaju pravo u Ustav unijeti svoje usko i isključivo shvaćanje kao opće obvezatnu normu.

Što je s ustavnim antifašističkim temeljima RH?

Do ovakvog prijedloga došlo je, zaključuje Ćurković, zbog oglušivanja Sabora na zahtjev građana da zatraži ocjenu ustavnosti:

"Moj dojam je da je to znak straha od hrvatskih zakona, ali i bahatosti ove vlasti, koja ne dopušta da itko, pa čak ni onaj koji je zakonski primoran, preispita njezine odluke. Također, pokazuje i nebrigu za temelj demokracije: jednakost pred zakonima. Referendum nije demokratski mehanizam ako je njegovo pitanje makar implicitno fašističko. U Ustavu stoji da je Hrvatska izgrađena na antifašističkim temeljima, isto kao što stoji da smo svi jednaki, no ako referendumsko pitanje prođe, Ustav će prekršiti sam sebe. Upast ćemo u pravni paradoks koji može imati dugoročne posljedice u hrvatskom zakonodavstvu".

Marš 'Glasam protiv!'

Lezbijska grupa Kontra, Rišpet – LGBT udruga Split i Ženska mreža Hrvatske pozivaju građane "kojima je stalo da se u njihovoj zemlji štite i poštuju ljudska prava manjina" da im se pridruže u Maršu "Glasam protiv!" 30. studenog u podne na Cvjetnom trgu.

"Kao građani i građanke ove zemlje moramo se zapitati što će biti u budućnosti; čija ljudska prava će se naći na referendumu sljedeći puta? Hoćemo li na ovakav način raspravljati o pobačaju, smrtnoj kazni ili pravima nacionalnih manjina?", pitaju organizatori marša koji će se održati dan prije referenduma koji će njihove obitelji trajno "proglasiti građanima drugog reda".

Pravo na zaštitu obiteljskog života jedno je temeljnih ljudskih prava, ističu oni, a istospolne obitelji u hrvatskom društvu postoje i suočavaju se s diskriminacijom u svakodnevnom životu koja je rezultat loših pravnih regulativa.

"Ni Vlada, ni Hrvatski sabor, ni Ustavni sud nisu se službeno očitovali o sadržaju referendumskog pitanja. Političke stranke i državne institucije još jednom su time pokazale političku neodgovornost i demokratsku nezrelost. Dok upućujemo posljednji apel Ustavnom sudu da spriječi referendum o manjinskim ljudskim pravima, obraćamo se ujedno svim građanima i građankama Hrvatske", stoji u pozivu na marš koji će završiti pozivom građana da glasaju "protiv" i to na Trgu svetog Marka.

Predmet: Prijedlog za nadzor nad zakonitošću i ustavnošću državnog referenduma sa prijedlogom za obustavu provedbe Odluke o raspisivanju državnog referenduma („Narodne novine“ br. 134/2013) i prijedlogom za ocjenu ustavnosti unošenja u Ustav Republike Hrvatske Hrvatske ("Narodne novine" broj: 56/90, 135/97, 113/00 i 28/01; dalje u tekstu: Ustav) definicije braka kao životne zajednice žene i muškarca

I. Na temelju članka 38. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 49/02), a podredno temeljem članaka 88. i 89. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, predlagatelj predlaže pokretanje postupka za nadzor nad zakonitošću i ustavnošću državnog referenduma, pokretanje postupka za poništenje Odluke o raspisivanju državnog referenduma („Narodne novine“ br. 134/2013) i pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti unošenja u Ustav definicije braka kao životne zajednice žene i muškarca.

Budući da se radi o povijesnoj Odluci nakon koje će se provesti prvi narodni ustavotvorni referendum u Republici Hrvatskoj i da je Sabor RH propustio konzumirati svoje pravo prema članku 95. Stavak 1. Ustavnog zakona o ustavnom sudu koji glasi „(1) Na zahtjev Hrvatskoga sabora Ustavni sud će, u slučaju kad deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj zatraži raspisivanje referenduma, utvrditi je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom i jesu li ispunjene pretpostavke iz članka 86. stavka 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske za njegovo raspisivanje.“, te da su time stvorene pretpostavke da u Ustav uđu izmjene koje bi povrijedile odredbe iz članka 3. (načelo jednakosti), članka 14. (načelo jednakosti pred zakonom), Predlagatelj predlaže da Ustavni sud provede nadzor nad zakonitošću i ustavnošću ovakvog državnog referenduma i referendumske inicijative.

Predlagatelj, pored svega, smatra da je nepotrebno i diskriminirajuće mijenjati Ustav kako bi se ostvarila Ustavna supremacija jedne vrste zajednice, koja je već regulirana i definirana nižim aktima, te da je provođenje referenduma narodne inicijative zbog zadržavanja istog pravila besmisleno, a širenje sadržaja Ustava na evidentno zakonsku materiju u suprotnosti s temeljnim načelima dobre vladavine Europske unije i europskog ustavnopravnog civilizacijskog kruga. Konstitucionalizacija zakonske materije neprihvatljiv je način pravne regulacije

II.

Podsjećamo da je Ustavni sud Republike Hrvatske u dokumentu s poslovnim brojem U-VIIR-5292/2013, objavljenom 28. listopada 2013., u točki 4. samostalno upozorio „da se Prijedlogom odluke predlaže održavanje prvog narodnog ustavotvornog referenduma u situaciji kad su zakonska pravila o postupku i načinu provedbe narodne ustavotvorne inicijative u Republici Hrvatskoj nerazrađena.“ Predlagatelj stoga predlaže da se poništi Odluka o raspisivanju državnog referenduma, već zbog toga što se ustavotvorni referendum, koji bi mogao dovesti do degradacije temeljnih ustavnih načela, donosi u okolnostima nerazrađenog zakonskog okvira za narodni ustavotvorni referendum.

III.

Predlagatelj smatra da bi se unošenjem definicije braka kao „životne“ zajednice u Ustav unio pojam koji je semantički neodrediv u ovom kontekstu i stoga nespojiv s Ustavom kao s temeljnim konstitutivnim aktom koji mora sadržavati jasne pojmove i definicije. Predlagatelj smatra da se prijedlogom inicijative udruge „U ime obitelji“ isključuje mogućnost da institutom braka bude obuhvaćena i životna zajednica osoba istog spola, što je u suprotnosti s člankom 1., st. 2. Ustava RH, koji određuje narod kao "zajednicu slobodnih i ravnopravnih državljana". Kao temeljna definicija RH kao političke zajednice, tj. naroda, iz kojega proizlazi i kojemu pripada vlast, ova je odredba temeljna pretpostavka cijelog pravnog uređenja i ne može sama biti predmetom odlučivanja, pa ni putem referenduma, niti se smije narušiti takvim odlučivanjem. Predlagatelj smatra da se prijedlogom da se u Ustav unese određenje braka, i to samo kao zajednice osoba različitog spola, jednoznačno nastoji u Ustav ugraditi diskriminacija po spolnoj orijentaciji. To je suprotno odredbi članka 3. Ustava Republike Hrvatske koji utvrđuje da u najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, koje su i temelj za tumačenje Ustava, pripada i ravnopravnost spolova. Predlagatelj smatra da je, čak i ako se pojam ravnopravnosti spolova tumači restriktivno, tako da ne uključuje spolnu orijentaciju odnosno pravo na izbor bračnog partnera/partnerice istog ili različitog spola, referendumski prijedlog određenja braka kao zajednice žene i muškarca u suprotnosti s člankom 14. Ustava, koji određuje: "Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki." Budući da u instituciji obitelji koja uzima pravnu formu braka, samoj po sebi, promotrenoj u njezinoj društvenoj funkciji neovisno o užim, tradicionalnim shvaćanjima, ne postoji ništa što nužno zahtijeva spolnu različitost bračnih partnera/partnerica, uvođenje obvezatne različitosti spolova u Ustav narušava jednakost pred zakonom po "drugim osobinama" tj. spolnoj orijentaciji. Predlagatelj smatra da je onemogućavanje da se životnu zajednicu osoba istog spola pravno prizna i zaštiti institutom braka nije u skladu s člankom 35. Ustava, kojim se "Svakomu ... jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti". Dok neformalne životne odnosno obiteljske zajednice mogu poprimati različite oblike, brak kao pravni institut pruža tom zajedništvu određena jamstva i zaštitu kakvu drugi oblici nemaju, ili je nemaju u potpunosti. Implicitnom postavkom da su za takva jamstva i zaštitu 'podobne' samo heteroseksualne zajednice, ostale se neizravno ali logički nedvojbeno protuustavno lišava štovanja i pravne zaštite njihovog obiteljskog života i niječe im se dostojanstvo, ugled i čast. Predlagatelj smatra da za navedena ograničenja, pa i uskrate prava nema nikakvog opravdanja u smislu članka 16., stavka 1. Ustava RH, jer se uvođenjem predložene definicije braka ne štiti nikakvo pravo drugih koje bi otvorenom mogućnošću braka između osoba istog spola bilo ugroženo. Štoviše, uvođenjem takve definicije u Ustav priznalo bi se s pravom nespojiv stav da pristaše jednog shvaćanja – ekskluzivnosti heteroseksualnog braka – imaju pravo u Ustav unijeti svoje usko i isključivo shvaćanje kao opće obvezatnu normu. Osim navedenih razloga, koji pokazuju da je predložena referendumska inicijativa u neskladu s Ustavom RH, ustavno definiranje braka kako ga predlaže referendumska inicijativa tvorilo bi i povredu Protokola 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, potvrđenog Zakonom o potvrđivanju Protokola br. 12 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 7. studenoga 2002. (Narodne novine, Međunarodni ugovori br. 14 od 22. 11. 2002.). Protokol 12 u 1. članku, 1. stavku određuje: "1. Uživanje svih prava određenih zakonom osigurat će se bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status." Stavak 2. dodaje: "Nitko ne smije biti diskriminiran od strane javnih tijela na bilo kojoj osnovi kako je navedeno u stavku 1." Sukladno rečenome, neovisno o tome da li se brak sam po sebi smatra jednim od temeljnih ljudskih prava koja štiti Konvencija Vijeća Europe, ovim je protokolom jednoznačno određeno da države potpisnice – dakle, i Republika Hrvatska – moraju bez diskriminacije osigurati uživanje svih prava.

IV.

Predlagatelj predlaže da Ustavni sud ocijeni ustavnost unošenja definicije braka kao zajednice muškarca i žene i s aspekta pitanja da li pravo na brak predstavlja temeljno ljudsko pravo. U odnosu na mogući zaključak Ustavnog suda da brak predstavlja temeljno ljudsko pravo, predlagatelj smatra da nije moguće unositi u Ustav odredbe koje bi uskraćivale temeljno pravo istospolnim partnerima. U odnosu na mogući zaključak da brak ne predstavlja temeljno ljudsko pravo, predlagatelj smatra da je nepotrebno i diskriminirajuće mijenjati Ustav kako bi se ostvarila Ustavna supremacija jedne vrste zajednice, koja je već regulirana i definirana nižim aktima. Predlagatelj smatra da je provođenje referenduma narodne inicijative zbog zadržavanja istog pravila besmisleno, širenje sadržaja Ustava na evidentno zakonsku materiju u suprotnosti s temeljnim načelima dobre vladavine Europske unije i europskog ustavnopravnog civilizacijskog kruga. Konstitucionalizacija zakonske materije neprihvatljiv je način pravne regulacije.

V. Iz navedenog slijedi da je osporavana Odluka i referendumska inicijativa da se definicija braka kao zajednice muškarca i žene unese u Ustav u izrazitom nesuglasju s Ustavom, Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu i međunarodnim konvencijama, te predlagatelj predlaže da Ustavni sud Republike Hrvatske donese sljedeću

O D L U K U

Pokreće se nadzor nad zakonitošću i ustavnošću državnog referenduma (Narodne novine“ br. 134/2013) te donosi odluka o pokretanju ocjene ustavnosti inicijative da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca. Do dovršenja postupka nadzora, obustavlja se provođenje Odluke o raspisivanju državnog referenduma („Narodne novine“ br. 134/2013).

Predlagatelji:

Srđan Dvornik

Borislav Mikulić

Nataša Škaričić

Dijana Ćurković

Nešto vas je oduševilo, naljutilo, rastužilo ili potaknulo da potražite dodatne informacije? Za slanje konstruktivnih, smislenih komentara uveli smo posebnu adresu komentari@portal.net.hr kako bismo i dalje saznali što mislite o temama o kojima pišemo.

Namjera nam je redovito objavljivati komentare čitatelja za koje procijenimo da su konstruktivni te da iz njih svi zajedno možemo nešto naučiti.

Pišite nam.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali