Nova stresna situacija za učenike ili poboljšavanje praćenja napretka njihova obrazovanja i škola? To pitanje se otvara nakon što je objavljena informacija da će ove godine Ministarstvo obrazovanja probno, u 80 osnovnih škola, provesti nacionalne ispite u 5. i 8. razredima.
"Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja je, prema naputku Ministarstva znanosti i obrazovanja, kao jedan od partnera na europskom projektu u sklopu operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. prioritetne osi Cjeloživotno učenje - projekt Podrška provedbi Cjelovite kurikularne reforme faza II, razradio projektne aktivnosti za razvoj i provedbu nacionalnih ispita i razvoj samovrednovanja u osnovnim školama. Cilj je toga dijela projekta uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja te sustava kvalitete. Predviđeno je da se projekt s tim ciljem provede u 80 osnovnih škola", odgovorio je za Net.hr. v. d. ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović.
'Ispiti će biti ocijenjeni, ali se neće upisivati u dnevnik'
Plan je da se popularno nazvana "mala matura" u petim razredima provede u listopadu dok bi osmaši taj ispit trebali pisati u listopadu.
"U sklopu ovog projekta provest će se osam ispita iz šest nastavnih predmeta: tri ispita za učenike 5. razreda, obuhvaćaju ishode i nastavne sadržaje Hrvatskog jezika, Matematike i Prirode i društva, zaključno sa završetkom 4. razreda, i pet ispita za učenike 8. razreda, obuhvaćaju ishode i nastavne sadržaje Hrvatskog jezika, Matematike, Biologije, Kemije i Fizike, zaključno sa završetkom 8. razreda", objašnjava Filipović.
Ispiti će biti ocjenjivani, no neće se upisivati u imenik. "Ispiti će biti ocijenjeni. Učenici neće dobiti klasičnu ocjenu koja se upisuje u e-dnevnik nego povratnu informaciju o rezultatu koji su ostvarili s brojem bodova i pripadajućom razinom postignuća", objašnjava Filipović.
'Za učenike to nisu ispiti visokog rizika'
Ravnatelj Nacionalnog centra odgovorio nam je i na pitanje zašto se onda provode ti ispiti i smatraju li da će se zbog njih samo povećati razina stresa kod učenika, kojega niti sada ne manjka.
"Ovi se nacionalni ispiti provode s ciljem uspostave usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja te sustava kvalitete stoga oni za učenike nisu ispiti visokoga rizika nego prigoda da na temelju svoga rezultata i povratne informacije koju će dobiti da unaprijede svoje učenje", odgovorio je Filipović. Znači, iz Nacionalnog centra smatraju da djeca neće biti pod većim stresom uvođenjem još jednog ispita za koji će se morati pripremati u petom i osmom razredu.
Bivša ministrica Blaženka Divjak smatra kako će ovaj ispit omogućiti ujednačavanje kvalitete nastave diljem zemlje
'To nema veze s malom maturom'
Bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak smatra kako su ti ispiti potrebni i da su se povremeno održavali i do sada, a u širem opsegu su trebali krenuti i ranije, ali su odgođeni zbog pandemije.
"Plan je napravljen za njihovu sustavnu upotrebu 2018. godine, ali je zbog pandemije i organizacijskih pitanja u NCVVO odgođena njegova primjena", kazala je Divjak za Net.hr. Ističe kako to nema veze s "malom maturom" već je način vanjskog vrednovanja obrazovanja.
"Radi se o vanjskom vrednovanju škola i postizanja ishoda učenja koje nema veze s 'malom maturom' niti utječe na ocjene učenika", dodaje Divjak te za kraj otkriva ideju koja je stajala iza uvođenja nacionalnih ispita. "Nacionalni ispiti bi trebali omogućiti ujednačavanje kvalitete nastave diljem RH, ali i kao podloga za kontinuirane edukacije nastavnika te ostalih suradnika u školi", zaključuje Divjak.
'Državna matura i nacionalni ispiti ne mjere ništa'
S druge strane, znanstvenik s Instituta 'Ivo Pilar' i obrazovni istraživač, prof. dr. Josip Burušić, izrazito je kritičan prema konceptu državne mature i nacionalnih ispita za koje tvrdi da ne mjere ništa. Ističe da se priča o nacionalnim ispitima u osnovnim školama provlači zadnjih čak 15 godina.
"Od 2008. godine, kada je provedeno prvo vanjsko vrednovanje osnovnih škola, a to je projekt u kojem sam ja aktivno sudjelovao, do danas se u višekratnim prigodama razgovara o tome", kazao je Burušić i dodao da za sve poznavatelje prilika i situacije i stanja u osnovnim školama ta ideja otvara mnoga pitanja za koja se nisu čuli argumentirani odgovori.
"Prvi od problema je da u Hrvatskoj postoji ogroman broj osnovnih škola, a ni konceptualno, niti organizacijski provesti sveobuhvatne nacionalne ispite nije nimalo jednostavan zadatak. Drugo, jedan takav pothvat mjeri se u desetinama milijuna kuna, pa postavljam pitanje isplati li se takva količina novca ulagati u jedan takav pothvat", kazao je Burušić.
"Treće, informacije koje se dobiju na nacionalnim ispitima neće pružiti koristi koje se od njih očekuju. Većina očekuje da će se uvođenjem nacionalnih ispita da će se pokazati kvaliteta rada pojedinih škola, odnosno da će se moći sagledati realna i stvarna postignuća učenika i da će se njima moći korigirati sve nepravilnosti koje su prepoznate, a odnose se na ocjenjivanje učitelja u osnovnim školama", kaže Burušić.
"Nažalost, nacionalni ispiti na većinu tih potreba i pitanja neće pružiti željeni odgovor niti će pružiti informacije kojima će se moći sve to ispraviti", kaže Burušić te ističe još jedan problem - da se na nacionalnim ispitima sve škole stavljaju u istu poziciju.
'Neopravdano je uspoređivati škole i učenike iz ruralnih mjesta s onima u povoljnijim sredinama'
"Pritom zaboravljamo da različite škole ne obrazuju djecu u istim uvjetima. Vrlo je teško pa i neopravdano uspoređivati učenike koji se školuju u malim ruralnim sredinama, u školama koje nisu ni kadrovski ni materijalno, a niti opremljene kao škole koje djeluju u povoljnim sredinama i imaju sve pretpostavke i uvjete za kvalitetan rad", kazao je Burušić. Naglašava da bi se moglo dogoditi slučaj da i osnovne škole, kao i srednje u slučaju državne mature, počnu organizirati svoj rad tako da ogromnu količinu vremena i resursa potroše na pripremanje učenika na takvu vrstu ispitivanja.
"Pa se postavlja pitanje je li svrha školovanja odgoj i obrazovanje učenika u skladu s postavljenim obrazovnim ciljevima ili je svrha obrazovanje učenika za polaganje na nacionalnim ispitima", rekao je Burušić i dodao da se ciljevi koje žele postići nacionalnim ispitima mogu postići i na drugi način bez da se potroši toliko novca.
Učenici se fokusiraju na određene predmete zbog uspjeha na maturi
Burušić smatra da rezultati državne mature ne govore ništa ni na razini učenika, a ni na razini škola jer, primjerice, kada se učenici odluče na koje fakultete žele, onda se na maturi usredotoče na dobar rezultat iz predmeta koji im se boduju za daljnje školovanje dok one druge predmete zapostave i zadovolje se i nižim ocjenama jer im one nisu bitne. A potom, kada se gleda prosjek škole po određenim predmetima, oni ga ruše jer su se učenici već odlučili za drugu grupu predmeta. Tako bi se sada i djeca iz osnovnih škola mogla fokusirati samo na predmete koji im se pojavljuju u nacionalnom ispitu.
"Djeca su inteligentna. Oni znaju što je njihov cilj i rade sve da ga ostvare, a ostalo je višak", kaže Burušić i dodaje kako ima škola koje veliki dio drugog polugodišta u završnim razredima samo vježbaju zadatke iz prethodnih matura, a zanemaruje se gradivo koje bi trebali proći po kurikulumu. Upozorava i na činjenicu da se zbog državne mature stvorilo cijelo tržište vrijedno desetine milijuna kuna usmjereno na instrukcije za pripremu za maturu. Zbog svih tih razloga Burušić smatra da se na temelju mature, a sada i nacionalnih ispita, će se teško moći vrednovati rad kako učenika, a tako i učitelja i profesora.
Psihologinja Mirjana Krizmanić kaže kako bi sve mjere za mlade ljude i djecu trebalo unaprijed ispitati, a ne eksperimentirati na djeci
'Ne smije se eksperimentirati na djeci i mladima'
Ugledna hrvatska psihologinja Mirjana Krizmanić, uz ogradu da se nikada nije bavila pedagoškom psihologijom nego kliničkom, kazala je za Net.hr da svaka mjera koja se uvodi će za neke biti pritisak, za neke potpuno irelevantna, a za neke će biti i dobra.
"No, da bi se znalo za koga će biti što bi trebalo raditi psihološka istraživanja, a to se ne radi. Barem ne kod nas, a ne radi jer je to skupo. To treba platiti psihologe koji će raditi ta istraživanja, koji će vrlo često to raditi na temelju intervjua jer nije isto hoćete li nekome tutnuti u ruke neki upitnik pa ovaj odgovara što hoće, ili s njime razgovarate. No, ta istraživanja su skupa i rijetko se rade. A unaprijed je teško znati kakvi će biti učinci, ako niste napravili istraživanje", kazala je Krizmanić te dodala kako je ona pristalica pristupa da se prvo provode istraživanja, a tek potom uvode mjere.
"Sve mjere koje se uvode za mlade ljude i djecu, trebalo bi unaprijed ispitati. Ili imati teorijsku osnovu koja je ispitana, hoće li to biti korisno ili štetno. A ne nasumce mijenjati", rekla je Krizmanić i dodala kako se ne smije eksperimentirati na djeci i mladima.
