'Trenutnu situaciju možemo gledati optimistično i pesimistično. Optimistično bi bilo da je ovo promjena trenda nabolje, a pesimistično da i dalje nismo u jasno silaznom trendu', rekao je Ozren Polašek komentirajući trenutnu epidemiološku situaciju

U Hrvatskoj je danas zabilježeno 2.007 novih slučajeva zaraze koronavirusom, preminula je 41 osoba, a na bolničkom je liječenju 2.237 pacijenata. Iako je epidemiološka situacija daleko od dobre, član Vladina Znanstvenog savjeta, Ozren Polašek za N1 je rekao da u nekim pokazateljima vidimo pad, a u nekima stagnaciju te je dodao da smo jučer prvi put nakon četiri tjedna imali manji neto ulazak u bolnicu nego izlazak, što je "prijelomni trenutak".

"Danas smo, nažalost, u nepovoljnijoj situaciji, primili smo više bolesnika nego smo otpustili, no događa se promjena trenda i naznaka smanjenja. Što se mjera tiče, struka bi uvijek htjela da su rezultati bolji, da ima jasan pad, da se i to vidi u podacima”, rekao je Polašek.

'Trenutnu situaciju možemo gledati optimistično i pesimistično'

Komentirao je i zbog čega dnevni broj zaraženih sporo pada. “Čak ni pridržavanje ni donošenje oštrih mjera ne mora dovesti brzo do rezultata jer obrasci epidemije se mijenjaju. Nekad se više širi među mlađima, nekad među starijima. Sad kao da smo u stadiju ravnoteže, da je epidemija na istim razinama već neko vrijeme.

Trenutnu situaciju možemo gledati optimistično i pesimistično. Optimistično bi bilo da je ovo promjena trenda nabolje, a pesimistično da i dalje nismo u jasno silaznom trendu. Geografski vidimo velike razlike pa je važno ne krenuti s velikim otvaranjima, nego održati ovu situaciju čim bliže ljetu", rekao je.

Pritisak na bolnice

Posljednjih nekoliko tjedana stvorio se i ogroman pritisak na bolnice, a Polašek je rekao kako ne želi davati prognoze kada bi se situacija u bolnicama mogla smiriti. "Najteže je pratiti broj novozaraženih jer ovisi o puno parametara. Sad se čini stagnacija broja zaraženih i hospitaliziranih, još malo raste broj ljudi na respiratoru i kontinuirano raste broj preminulih.

Nezgoda te brojke je što se tu nalazi velik broj ljudi s brzim kliničkim tijekom i neki koji su dulje vrijeme bili na intenzivnoj, to je rezultat niza pokazatelja. Nadali smo se da će dnevne brojke preminulih biti niže, no došli smo do neslavnih razina od 40-50 preminulih dnevno", rekao je.

Osvrnuo se i na indijski soj virusa, smatrajući da nije jedan od sojeva koji izaziva najveću zabrinutost.

O cijepljenju

Polašek se osvrnuo na cijepljenje AstraZenecom, smatrajući da se dogodio niz problema s tim cjepivom, od istraživanja do marketinga. Naglasio je da opseg nuspojava ne bi trebao biti kočnica za cijepljenje te da kod nas u zadnje vrijeme nije bilo prijava nuspojava te se nada da će tako i ostati.

Komentirao je i mogućnost primanja druge doze cjepiva drugog proizvođača. "Nije dosad sustavno istraživana situacija da osoba dobije dvije vrste cjepiva. To je bio pokušaj vraćanja vjere u cijepljenje jer najgora stvar je izgubiti povjerenje u cijepljenje. Model o kojem govorite je bio proširen u Njemačkoj gdje su ljudima nudili da sami odaberu drugo cjepivo. Zasad vjerujemo da takav model ne bi trebao nuditi nešto lošiju zaštitu, no nemamo pouzdanih podataka", rekao je.

Dodao je da cijepljenje nakon preboljenja koronavirusa još nema posve jasnih istraživanja te da se radi o "pokušaju maksimiziranja svega što imamo" budući da preboljele osobe već imaju neku razinu zaštite, a cijepljenjem se "osnažuje prirodni imunitet koji su ljudi stekli".

'Ti ljudi neće biti zarazni za druge'

Naglasio je važnost cijepljenja kojim se smanjuje prenošenje virusa. "Čak i ako cjepivo ne zaštiti ljude, oni neće biti zarazni za druge, to je gotovo sveti gral cijelog ovog trenutka, da vidimo populacijsku zaštitu od virusa", pojasnio je.

“Ono što znamo o drugim koronavirusima je da naš organizam ne stvara trajni imunitet protiv njih. Prati se neko vrijeme pad razine protutijela. Nažalost, cjepivo neće moći dati dugotrajni imunitet. Neki vjeruju da bi im mogao trajati nekoliko sezona, pesimističniji model nekoliko mjeseci. Tvrtke računaju s tim da ova cjepiva neće biti dovoljno zaštitna. Treća doza bi bila dodatna za održavanje imunološkog odgovora i produljivanje zaštite”, dodao je Polašek te zaključio da je najbitnije stvoriti povoljnu situaciju za jesen te da se problemi s platformom CijepiSe moraju riješiti, poglavito ukoliko će na jesen biti docjepljivanja.

Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.