MOST ŽELI OBJAVITI ARHIVSKE PODATKE ČAK I O SPOLNOM ŽIVOTU POJEDINACA: / 'Htjeli bi da se sazna za preljube od prije 40 godina'

Ako ovaj Mostov zahtjev i prođe na hrvatskim najvišim državnim institucijama, teško će proći i na europskima.

20.2.2017.
8:40
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Iako je premijer Andrej Plenković odbio podržati namjeru prijedloga zakonskih izmjena na temelju kojih bi dokumenti državnih arhiva bili dostupni zaključno s 22. prosinca 1990. godine, najjača oporbena stranka, SDP, izrazila je podršku takvim zakonskim izmjenama s namjerom da pokažu kako se otvaranja arhiva ne plaše. No, prijedlog izmjena Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, kakvog je Most uputio u javnu raspravu, nije baš najbolje prihvaćen u redovima SDP-a, piše Novi list.

U slučaju da se ovaj zakon doista i usvoji, Hrvatska bi se, smatra bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić, suočila s nizom zahtjeva za vrlo visokim odštetama zbog tužbi na Europskom sudu za ljudska prava. Most, naime, predlaže da javno arhivsko gradivo koje sadržava određene osobne podatke bude dostupno za korištenje 70 godina nakon nastanka, odnosno 20 godina nakon smrti osobe na koju se odnosi.

Visoke odštete

Pod 'osobnim podacima' u ovom prijedlogu izmjena zakona podrazumijevaju se: rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili druga uvjerenja, sindikalno članstvo, zdravlje ili spolni život, kaznena djela i prekršaji.

'U komunizmu su javne dužnosti bile i, primjerice, direktor poduzeća, predsjednik općine, glavni urednik novina... I što ako su tajne službe uhođenjem nekog direktora doznale da je on napravio preljub i stavile to u njegov dosje? Most bi sada htio da podatak da je taj čovjek, prije 30 ili 40 godina, varao suprugu bude dostupan, makar to ne može biti javni interes. Ako bi ovakva odredba i prošla ocjenu ustavnosti na Ustavnom sudu, siguran sam da ne bi u Strasbourgu i Hrvatska bi u slučaju tužbi morala plaćati visoke odštete', smatra Orsat Miljenić.

Zašto taj datum?

Gore spomenuti rokovi ne bi vrijedili za arhivsko gradivo bivših društveno-političkih organizacija, pravosudnih tijela, tijela unutarnjih poslova i sigurnosno-obavještajnih tijela koje je nastalo do 22. prosinca 1990., koje je dostupno bez ograničenja, 'osim ako su osobni podaci pribavljeni kršenjem ljudskih prava i temeljnih sloboda i odnose se na osobe koje nisu bile nositelji javnih dužnosti', piše Novi List.

Miljenić dodaje i kako mu nije jasno zašto Most inzistira na datumu 22. prosinca 1990. godine, danu kad je Sabor donio Ustav, jer se tada nije ništa bitno promijenilo u pravnom statusu Hrvatske unutar Jugoslavije. Ipak, načelno podržava ideju da se dokumentacija iz svih arhiva učini dostupnom.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali