Predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković, malo za promjenu složili su se oko neke stvar. Naime, njih dvoje smatraju da bi nakon sezone možda moglo doći do popuštanja, odnosno ukidanja epidemioloških mjera. O tome se posljednjih dana sve više počelo pričati, posebice otkako je Velika Britanija ukinula sve mjere te praktički vratila život u normalnu, onakav kakav je bio prije koronavirusa.

Je li Hrvatska spremna za taj korak? Imunolog dr. med. Zlatko Trobonjača u razgovoru za portal Net.hr kaže da trenutno nemamo brojke koje bi stvorile kolektivni imunitet te nas štitile od zaraznog delta soja koji hara Europom.

"Što se tiče našeg imuniteta, ako govorimo u kolektivu, relativno malo ljudi je cijepljeno, jedan određeni postotak ljudi je prebolio bolest, to je relativno dosta, vjerojatno je to možda i oko 40 posto, međutim oni koji su cijepljeni s obje doze, se djelomično preklapaju s onima koji su preboljeli bolest. Prema tome, ukupno gledajući mi nemamo nekakvu razinu kolektivnog imuniteta", kaže nam Trobonjača.

"Ako od 100 posto oduzmete djecu i ako oduzmete one ljude koji nisu cijepljeni i koji nisu preboljeli bolest, i ako oduzmete od 100 posto ljude koji su lani preboljeli bolest, pa onda već su zbog pada imunosti skloni reinfekciji, doći ćete do malog postotka, a to znači negdje oko 60-ak posto. To je daleko manje od 85 posto, koliko bi bilo potrebno za kolektivni imunitet da se zaštitimo od širenja delta virusa", pojašnjava nam.

Nemamo kolektivnu zaštitu

Drugim riječima, mi se od širenja delta virusa ne možemo zaštititi, govori nam ovaj stručnjak, napominjući da je to nemoguće i zbog činjenice da Pfizerovo i Modernino cjepivo ne štite u potpunosti od infekcije.

"Štite vas od infekcije na razini 65 posto, barem prema informacijama iz Izraela. Prema podacima iz Britanije, štite oko 88 posto, no neka je to oko 70 posto, to znači da se 30 posto ili jedna trećina cijepljenih može inficirati delta virusom, što je jako puno", pojašnjava.

Kada se sve zbroji nemamo kolektivnu zaštitu od delta soja, jer će se dio ljudi koji su cijepljeni inficirati, oni koji se nisu cijepili će se isto tako inficirati, oni kojima je imunost pala ili su preboljeli bolest lani, mogu se reinficirati, djeca nisu cijepljena i ona koja nisu preboljela se također mogu inficirati…drugim riječima, imamo relativno slabu imunost da se odupremo delta varijanti, kaže Trobonjača.

"Ako se želimo oduprijeti tom virusu koji je izrazito zarazan, koji se izuzetno brzo i snažno širi, da bi vi zaustavili širenje tog virusa trebao bi se napraviti jedan totalni i kompletni lockdown. Dakle apsolutni lockdown da se zaštitimo od širenja ovog virusa, a to je nemoguće u ovoj situaciji", pojašnjava nam.

Četvrti val je neizbježan

Mjerama se, nadodaje, usporava širenja virusa i to je jedino što će se postići. Četvrti val ćemo imati, mišljenja je ovaj stručnjak, a mjerama će se val usporiti, možda odgoditi za nekakvo kasnije vrijeme nakon sezone.

"Iako ja u to sumnjam, bojim se da će se to raspiriti krajem sedmog i početkom osmog mjeseca, samom činjenicom da nam dolaze turisti iz zemalja u kojima epidemija bjesni", skeptičan je.  Ono što se događa u Britaniji jest da je broj novoinficiranih kao na vrhuncu trećeg vala, no broj hospitaliziranih i umrlih jako je mali.

"I tu treba biti lagano oprezan i znati da krivulja mrtvih obično kasni negdje 3 do 4 tjedna iza porasta novoinficiranih. Tu treba biti oprezan i vidjeti što će se u Britaniji događati za dva tri tjedna", kaže Trobonjača.

Britanija ima i puno veći postotak procijepljenih. "Oni znaju da cijepljeni nisu zaštićeni od infekcije u potpunosti, ali su zaštićeni od teških oblika bolesti pa su pustili da epidemija traje", veli nam, no nadodaje da ga osobno zabrinjava, i u našoj populaciji koja je daleko manje procijepljena nego Britanska, što s onim ljudima koji ne mogu stvoriti imunitet?

Jesmo li žrtvovali dio populacije?

"Što s ljudima koji boluju od malignoma i koji se nalaze na kemoterapiji pa su zbog toga imunosno oslabljeni, ljudima koji se liječe od kojekakvih autoimunih bolesti pa su po tome imunosno oslabljeni, ljudima kojima su transplantirani organi, pa dobivaju terapiju da im tijelo ne odbaci taj organ, a koji su također imunosno oslabljeni? Što je sa tim ranjivim populacijama koji ne mogu cijepljenjem steći imunost ili steknu nekakvu slabu?", pita zabrinuto ovaj stručnjak.

Jesu li Britanci tu populaciju žrtvovali? "Jesu se oni pomirili da će te populacije stradati ? Ili se nadaju da neće? Ili su naprosto žrtvovali tu populacije i rekli pustit ćemo epidemiju, pa tko preživi pričat će, nekako tako..", konstatira Trobonjača.

"Meni se to osobno ne sviđa. Morate razmišljati o svim ljudima, ako netko od nas ima takve bolesti, mi se svi skupa moramo potruditi da takve ljude zaštitimo kao kolektiv. Bilo bi dobro da ljudi shvate da mi takve ljude štitimo tako da se mi cijepimo. Značajno bi se i smanjilo širenje virusa kad bi se svi ljudi procijepili", kaže nam.

Britanci su ukinuli sve mjere te su se vodili logikom koja kaže "virus se širi u mlađoj populaciji koja ne prebolijeva tešku bolest. Širi se među procijepljenima koji isto tako neće teško oboljeti, prema tome idemo pustiti epidemiju".

To će praktički biti epidemija hunjavice i glavobolje, veli nadalje, napominjući da ga i dalje brine što s ranjivim skupinama kada se gleda britanska situacija.

"Ako povučete paralelu na nas, zagovornici popuštanja i ukidanja mjera zapravo zagovaraju britanski način razmišljanja u ovom trenutku. Međutim, kod nas postoji jedna velika razlika, a to je da je procijepljenost daleko manja nego u Britaniji. To je prva razlika koja brine, a i mi imamo ljude s kroničnim bolestima. Što s njima?", pita se Trobonjača.

Britanski model u Hrvatskoj

Ako i kada popuste mjere i kod nas, za antivaksere, kaže Trobonjača, zna da će oni ući u epidemijski lanac i da će raspirivati bolesti te tako uzrokovati štetu i ovim ljudima koji su "niti krivi niti dužni, možda su se cijepili ali nisu stvorili imunost".

Ako se uzme taj britanski model i preslika na Hrvatsku, situacija će biti puno teža nego u Britaniji. Neće biti tako teška kao što je u trećem valu, ali da ćemo imati određeni broj hospitalizacija i smrti, koji će u postotku prema novoinficiranima biti veći nego u Velikoj Britaniji, pojašnjava nam naš imunolog.

Na pitanje kada bismo mogli očekivati kraj epidemije, kaže da će ljudi stvoriti imunost cijepljenjem na lakši način ili preboljenom bolesti na teži način.

"Virus će doći do velike većine ljudi, pronaći će ih u populaciji, pronaći će one koji nisu imuni ili nisu cijepljeni. Mi koji smo cijepljeni protiv određenog soja, mi uvijek imamo određenu zaštitu protiv novih sojeva i ta će nas zaštita štitit od teških bolesti. Virus će ostati u našoj populaciji, ali s vremenom će se on pretvoriti u jednu epidemiju hunjavice, jer će ljudi masovno imati imunost protiv toga koja će ih štititi od teških bolesti. To je ono što je važno i bitno znati", kaže nam.  

Ako se nastavi ova priča s ovom varijantom, to će završiti do ljeta 2022., predviđa.

Cijepljeni će koronavirus preboljeti lakše. "Malo začepljen nos, malo će glava boljeti, malo grlobolja, malo će nos curiti. Oni koji su necijepljeni oni riskiraju virusnu upalu pluća i sve one sistemske komplikacije, post-covid i ostale komplikacije", zaključuje Zlatko Trombonjača.

Otvaranje će se sigurno dogoditi

Iako se o tome tek počelo govoriti, i to kada su svoje mišljenje kazala dva najviša državna dužnosnika u Hrvatskoj, od izvora bliskih Stožeru neslužbeno doznajemo da Hrvatska ide zaista u tom smjeru da se otvorimo. "Nama je to bio cilj i ranije, no ruku na srce, podbacili smo s cijepljenjem", govori nam dobro upućeni sugovornik.  

Sada to napraviti na necijepljenu populaciju nije idealno, ali to je definitivno scenarij koji smo očekivali i koji je na liniji razvoja. "To će se sigurno dogoditi", tvrdi nam izvor blizak stožeru.

Pitanje je samo kada, nadodaje jer epidemiolozi zagovaraju da se u otvaranje ide kasnije, dok neki smatraju da se mjere trebaju popustiti sada. Konačnu odluku kada bi i kod nas moglo odzvoniti maskama i mjerama na kraju će donijeti Vlada. No, kako stvari stoje, izgleda da bismo uskoro i mi mogli živjeti malo normalniji život nego sada.