MEDIJSKI STRUČNJAK OTKRIO: / 'Kada roditelje suočim s onim što njihova djeca gledaju i koje medije konzumiraju, šokiraju se'

Zdravko Kedžo kaže da je bolje pitati zašto nema medijske pismenosti u osnovnoj školi te ističe da se to rijetko uči, gotovo nigdje

27.10.2020.
16:25
HRT/Shutterstock
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Na Vladi će uskoro biti novi Zakon o elektroničkim medijima te će potom biti upućen u Sabor. Očekivanja ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek su da će se kroz dva tjedna Zakon naći pred zastupnicima u Saboru.

Novi zakon će donijeti brojne novosti kao onu da će za komentare čitatelja ispod članaka na portalima odgovarati urednici, dok će izdavači odgovarati za oglase. Profesor dubrovačkog Sveučilišta koji studentima predaje kolegij koji studentima predaje kolegij medij, Zdravko Kedžo, govorio je za HRT o novom Zakonu i reguliranju elektroničkih medija u Hrvatskoj.

"Napišete zakon, dvije odredbe i onda će sve biti riješeno. Ne vjerujem da se i inače zakonom sve može riješiti, ne vjerujem ni u prereguliranost. Neće Zakon o elektroničkim medijima riješiti probleme o kojima se danas puno govori. Problemi radikalizma i govora mržnje nisu od sad, ni od Markovog trga koliko god to bilo neprihvatljivo, a posebno su očajni neprihvatljivi komentari nakon toga. Ali nije to ni od danas ni od jučer. I nije onda to počelo", rekao je profesor Kedžo za HRT.

'Mediji su odraz društva pa ne rade mediji za Marsovce'

"Zašto Zakon u jednom potezu i jednog ponedjeljka neće moći sve riješiti? Ne mislim da su mediji uzroci svega, mediji su odraz društva, nisu mediji s Marsa niti rade za Marsovce. Dakle, u tom području medija postoji još puno posla. Mi nemamo medijsku strategiju ni kratku, ni srednjoročnu ni dugoročnu. Nama osnovni Zakon o medijima vapi za promjenama.

Imamo Zakon o HRT-u iz 2012. i onda je bilo hrpa primjedbi oko toga kako moguće pogoduje političkim elitama, a manje javnosti. Mislim da to područje vapi za sustavnim uređenjem. Zakon o elektroničkim medijima, koliko god bio dobar neće to moći riješiti. Žao mi je što se sad sve svelo na to da se u najavi resornog ministarstva najavljuje moguću regulativu i odgovornost urednika i za sadržaje koje generiraju korisnici.

Jedan je javni servis i ima drugu funkciju, i mislim da je u ovim kriznim vremenima dobra i svjetla točka, ali imamo komercijalne medije koji prodaju svoje proizvode. Oni ih ne prodaju Marsovcima, nego nama i ako mi to tražimo kao društvo, oni će to nastaviti raditi. Portali, odnosno elektroničke publikacije i ako u tu priču uđemo s odgovornosti onoga što generiraju korisnici u kojem će odgovarati urednici, ja se toga pomalo plašim i nisam siguran da je to rješenje. Veliki sam zagovornik toga da ni jedno ni drugo nije točno i da se neće moći barem ne u ovim pitanjima riješiti jednim zakonskim rješenjima. Što ćete zaposliti vojsku ljudi koji će to gledati", navodi Kendžo.

'Koji kriteriji će određivati što je prihvatljivo, a što ne?'

Profesor dodaje da se javlja jedan novi set pitanja koji se odnosi na to po kojim će se kriterijima gledati što je prihvatljivo, a što nije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

"Onda je najbolje ne staviti nikoga, pa nema ničega, pa nisam ništa kriv kao urednik, pa nećemo imati komentare, što sigurno nije dobro, jer demokratsko društvo bez komentara i kritičkih opaski ne može postojati. Možda se tehničkim algoritmom to može riješiti ali problem nije u tome. Čvrsto vjerujem da je rješenje problema na potpuno drugoj strani, a to su obrazovanje, ono o čemu se danas jako puno počelo govoriti, promjena nekih paradigmi u društvu koje su vrijednosne paradigme", objašnjava.

'Kada roditeljima pokažem što im djeca kroz medije konzumiraju oni se šokiraju'

Kedžo kaže da je bolje pitati zašto nema medijske pismenosti u osnovnoj školi te ističe da se to rijetko uči, gotovo nigdje. Napominje da on ima nekih iskustava u radu u manjim školama pa je tijekom dana radio s djecom dok bi navečer radio s njihovim roditeljima.

"Kad roditelje suočim što su njihova djeca gledala i koje medije konzumiraju, oni su svi silno šokirani. Medijska pismenost nije znati upaliti pametne telefone. Obrazovanje kroz medijsku pismenost od malih nogu bi trebala pomoći filtrirati sadržaje. Da naučite razlučiti 'trash' od kvalitete. Dakle, obrazovanje koje će vas uputite da čitate hrvatske klasike koji kasnije puno vrijede, u istom smislu treba i medijsko obrazovanje", kaže on.

'Ovo nije 5 do 12 nego stanje pola sata nakon 12'

Kada je u pitanju govor mržnje i tko ga može kontrolirati, dubrovački profesor kaže da se može pretpostaviti da o ovome ne bi ni razgovarali da ne postoje društvene mreže. Ističe da mreže nisu mediji nego da su to jedni od kanala komunikacije. Kaže da se treba nadati da će neka mreža ugraditi algoritme da sami brišu neprihvatljivi sadržaj.

"Mladi ljudi kojima je dana mogućnost da mogu komunicirati svakih 15 minuta s cijelim svijetom i to odmah, u istom realnom vremenu i iznositi svoje stavove, onda dođemo do suštine problema, ali se boje stajati iza svojih riječi. Ono što često rade, to je blato koje nigdje ne vodi. Bila je ideja da se deklariraju. Stoje iza lažnih profila. Mislim da je to nemoguće regulirati.

Obrazovni sustav ima što reći u tom smislu, jer živimo u potpunom drugačijem vremenu od toga da se zna upaliti određeni uređaj. Ovo nije pet do 12, ovo je stanje pola sata nakon 12", rekao je Zdravko Kedžo za HRT.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Zaštitne maske za lice troslojne - 50 komada
22,12kn55kn
Mekane i udobne, pružaju zaštitu od 95%.
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali