NEOBIČNA POJAVA U NAŠIM BANKAMA / Jedna ponuda kredita odjednom je nestala: 'Moguće je da se radi o pripremi za ono što nas čeka 2023...'

Image
Foto: Srecko Niketic/PIXSELL

Banke sve manje nude kredite s promjenjivom kamatnom stopom, a ekonomski analitičar objašnjava nam što stoji iza tog poteza

11.4.2022.
16:44
Srecko Niketic/PIXSELL
VOYO logo

Posljednjih nekoliko dana, mnogi od nas primijetili su neobičan trend u bankama. Naime, iz njihove ponude su izbačene promjenjive kamatne stope, one koje se mijenjaju tijekom ugovornog perioda. Hoće li visina kamate rasti ili će se smanjiti, ovisi o budućem kretanju kamatnih stopa. Samim time promjenjiva kamatna stopa nosi veću neizvjesnost i veći rizik, no građani se više nisu u mogućnosti odlučiti za taj rizik.  

Razlog je taj što sve velike banke kredite danas odobravaju isključivo uz fiksnu kamatnu stopu. Nastojeći se osigurati od povećanja otplatnih rata, mnogi su građani posljednjih godina odlučili uzeti kredit uz fiksnu kamatnu stopu, ne samo kada je riječ o dugoročnim stambenim kreditima nego i gotovinskim nenamjenskim koji se danas uglavnom odobravaju na rok od deset godina. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
POJAČAN OPREZ /

Postrožili uvjete za gotovinske kredite: Hrvati primijetili neobičan trend velikih banaka, HNB-ovi podaci ga potvrđuju

Image
POJAČAN OPREZ /

Postrožili uvjete za gotovinske kredite: Hrvati primijetili neobičan trend velikih banaka, HNB-ovi podaci ga potvrđuju

Euro nosi promjene 

Sve velike banke te kredite danas odobravaju isključivo uz fiksnu kamatnu stopu. U proteklih godinu i pol, sudeći prema usporednoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), vidljivo je da su velike banke iz ponude izbacile promjenjive kamatne stope koje su bile povoljnije. Razlog tome moglo bi biti nastojanje da zadrže postojeće stope, no ekonomski analitičar dr. sc. Damir Novotny objašnjava da postoje i drugi razlozi. 

“Iako je teško reći koji su stvarni razlozi banaka, moja je pretpostavka da se radi o pripremi. Hrvatska će od siječnja 2023. godine biti dio eurozone, a to je najvjerojatnije razlog jer riječ je o pripremi na ono što nas uskoro očekuje”, kaže nam Novotny. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz HNB-a su ranije napomenuli kako će ulazak u eurozonu djelovat u pravcu smanjenja kamatnih stopa na kredite. Kao razlog su naveli da je većina zajmoprimaca banaka snažno izložena tečajnome riziku, jer prihode ostvaruje u kunama, a dug ima i podmiruje u eurima ili uz valutnu klauzulu u euru. Uvođenjem eura ovi će zajmoprimci imati prihode i dug u istoj valuti. 

Od listopada prošle godine banke su malo revidirale fiksne kamatne stope, neke na više, neke na niže, no izgleda da je to sada stvar prošlosti.  

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘Ponuda kredita nije manja’ 

Osim fiksnih kamatnih stopa klijenti su primijetili i da je ponuda kredita puno manja, pogotovo kada je riječ o gotovinskim kreditima. Neki čak tvrde da ih velike banke ih upućuju na one manje, koje imaju manje rigorozne procedure.  

“Nije točno da je ponuda kredita manja, dapače ona je velika. Tu ponajviše mislim na kredite za male i srednje poduzetnike. No ti poduzetnici u Hrvatskoj imaju jedan problem, a to je da nisu ‘bankabilni’. Točnije, nemaju vlastitog kapitala, a banke su onda opreznije prilikom davanja kredita”, objašnjava Novotny.  “Ponuda je dobra, pogotovo kada su u pitanju krediti za investicije, ali i za obrtna sredstva”, dodaje. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kraj ere niskih kamatnih stopa

Ono što je sigurno je da je gotovo s razdobljem "povijesno niskih kamatnih stopa" na globalnoj razini, kada su banke bile spremne spuštati gotovinske kredite i na ispod pet posto. “Sigurno je to razdoblje gotovo, ali bilo je i pitanje vremena jer takvo stanje bilo nerealno. Došlo je čak do situacija kada su kamate bile i u minusu”, kaže Novotny.  

“To razdoblje pratilo nas je zadnjih desetak godina, ali sada je vrijeme niskih kamatnih stopa prošlo. No ono neće naglo završiti, sigurno ne u narednih pet godina. Moramo uzeti u obzir i da ulaskom u eurozonu očekuju i dodatan pad kamatnih stopi”, objašnjava.  

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatske se građane tako od povećanja kamatnih stopa, na kratki rok, spasiti upravo uvođenje eura koje samo po sebi donosi niske stope. Podsjetimo, razdoblje niskih kamatnih stopa donijelo je pravi bum odobravanja kredita, a najveći je zabilježen 2018. i 2019. kada su se godišnje povećavali za oko 5,5 milijardi kuna. Tako je danas ukupni iznos tih kredita, prema podacima HNB-a za veljaču, dosegnuo 53,4 milijarde kuna, dok je iznos stambenih kredita na razini od 68,3 milijarde kuna. 

Toma
Gledaj od 29.travnja
VOYO logo