Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

SVI PERU RUKE

KORISNICI POS KREDITA GODINAMA PLAĆALI PREVIŠE: ‘Preplatili smo kamate, a sada svi peru ruke i žele nas izigrati’

Zbog nespretno sročene klauzule o promjenjivosti kamate u nekim ugovorima o POS kreditu, dopuštene su različite interpretacije o tome koliko je kamatnu stopu i kada trebalo sniziti nakon spuštanja šestomjesečnog EURIBOR-a koji se koristio kao referentna vrijednost. Svima onima koji su istaknuli prigovor Banka je ponudila značajno nižu kamatu, ovaj put fiksnu, te uz jednokratnu nadoknadu na temelju retroaktivnog obračuna.

Krajem prošle godine Banka je donijela odluku da takvu ponudu proširi na sve korisnike POS kredita čiji ugovori sadrže kontroverznu klauzulu o promjenjivosti kamatne stope bez obzira jesu li istaknuli prigovor, piše Slobodna Dalmacija.

‘Klijenti se obavještavaju i pozivaju sukcesivno kako bi zainteresirani mogli konzumirati takvu ponudu i očekujemo da će se taj proces okončati do kraja prve polovice ove godine. Pozivamo klijente koji još nisu dobili poziv na kućnu adresu da se strpe jer je proces pozivanja u tijeku’, odgovor je  Societe Generale Splitske banke na pitanje jesu li obavijestili sve klijente korisnike POS kredita o problemu neusklađivanja kamatne stope s EURIBOR-om, kako je bilo predviđeno u njihovim ugovorima o kreditu.

Nisu se uskladili

Mnogi kupci POS-ovih stanova koje je kreditirala ova banka nisu ni znali da SG Splitska banka nije u skladu s EURIBOR-om smanjila kamatnu stopu sa 6,66 posto na 3,03 posto iako je vrijednost te referentne kamatne stope u travnju 2009. godine znatno smanjena, čak za 3,63 postotna poena.

Kad su pojedinci uočili da je sniženje kamatne stope na ove kredite koje je banka provela u travnju 2009. samo kozmetičko usklađenje (primjerice sa 6,66 na 6,17 posto) i stoga tražili očitovanje banke, počeli su im nuditi obeštećenja na koja je dio njih pristao, a dio se još uvijek bori za svoja prava.

Zahtjevi za isplate

‘Nisam ni stručnjak za bankarsko poslovanje pa o EURIBOR-u nisam ništa znao. Sve je banka sastavila’, rekao je Ivica Žderić, kupac stana iz programa poticane stanogradnje u Pločama.

On je jedan od nekoliko tisuća kupaca stanova koje je SG Splitska banka kreditirala kroz ugovor s APN-om u Hrvatskoj. Kazao je kako su on i drugi u Pločama bili oduševljeni kad ih je u travnju 2009. banka izvijestila da je kamatna stopa za kredit smanjena sa 6,66 na 6,17 posto, ali tek u travnju 2015. među stanarima POS-ovih zgrada pročulo se da banka naplaćuje više kamata još od 2009. godine. Nakon toga su počeli jedan po jedan predavati u poslovnicu banke zahtjev za isplatom preplaćenog iznosa po kreditu.

Svi peru ruke

Prva ponuda koju je dobio gospodin Žderić bila je s kamatnom stopom od četiri posto i obeštećenjem za razlike mjesečnih obveza po 26,28 eura mjesečno uvećano za zatezne kamate, a kako to nije prihvatio, druga ponuda bila je s kamatnom stopom od 3,50 i mjesečnim obeštećenjima po 32,03 eura.

‘Naručio sam i vještvo sudskog vještaka za financije i računovodstvo i vidio da me je banka oštetila puno više nego što su mi ponudili obeštećenje. Od ožujka 2016. tražim isplatu po izračunu vještaka, banka to odbija’, kazao je Žderić te dodao kako bi preostala glavnica morala biti smanjena za oko 1370 eura, a obeštećenje za razliku kamata oko 47.000 kuna, znatno više nego banka nudi.

Zbog svojeg se problema obratio i političkim strankama kao i Hrvatskoj narodnoj banci, koja pere ruke od svega, obraćao se policiji i DORH-u.

‘Ljuti me što nema pomaka. Zašto država nije zainteresirana da se ovo riješi? Šest godina su oni nama šutjeli, a samo na obradi kredita što su nam naplaćivali tisuću kuna zaradili su veliki novac; računajte, ako je tisuću klijenata, to je samo na obradi zarada od milijun kuna. Moj je novac u banci, a banka traži da potpišem nagodbu prema kojoj se odričem daljnjih potraživanja. Neću potpisati takvu izjavu da smo suglasno riješili sve međusobne odnose’, naglašava Ivica Žderić.

Ista situacija i u Osijeku

Neki kupci POS-ovih stanova u Osijeku već su otplatili kredit, a da im nitko nije rekao da im kamatna stopa nije usklađena prema EURIBOR-u, dok nekima ove godine istječe kredit.

‘Uzeli smo kredit 2002. godine i bili smo zadovoljni kad nam je 2009. kamatna stopa smanjena na 6,17, ili nekima na 5,23, nekima na 4,83 posto. Nismo ni znali da možemo još i više dobiti sve dok se nismo čuli s ljudima iz Ploča. Banka prvi put u zadnjem izvješću spominje EURIBOR. Čujem da čak ima njih nekoliko koji su cijelo vrijeme plaćali kamatu od 6,66 posto. Bojimo se da će nam ponuditi nagodbe bez ikakvog stvarnog obračuna. Prepušteni smo na milost i nemilost banke koja je u travnju 2009. morala, sukladno ugovoru, na neotplaćenu glavnicu primijeniti kamatu od 2,80 posto, što nije učinila, a sad će u svojim uredima po cijeloj Hrvatskoj, kao na tržnici, imati svoju ponudu dok državne institucije žmire’, rekao je jedan kupac POS-ova stana iz Osijeka.

HNB ne reagira

Iako je HNB propisao način izračuna anuiteta, Splitska banka je “smislila” svoju formulu koju primjenjuje prigodom izračuna anuiteta kredita, čime godišnja kamatna stopa (cijena ugovora) na taj način bude uvećana, pa tako i mjesečna obveza postaje veća nego da je izračunata sukladno Odluci HNB-a.

Jurica Dobrinić, stalni sudski vještak za financije i računovodstvo, naglašava kako su ugovori o POS-ovim stanovima koji su klijenti potpisivali sa Splitskom bankom tzv. ugovori po pristupu, odnosno tipski ugovori koje je banka unaprijed sastavila, pa je na taj način već unaprijed i definirala ugovorne klauzule. Među njima je i klauzula o kamatnoj stopi kojom je definiran način na koji će se mijenjati, ali to očito u ovim slučajevima nije poštovala. Napominje i da kamatna stopa u ugovorima o kreditu prema Zakonu o obveznim odnosima predstavlja cijenu ugovora.

‘Banka bi u ovim slučajevima trebala svesti glavnicu na iznos koji bi klijent bio dužan na današnji dan po ugovorenoj kamati, jer da je banka obračunavala rate sukladno ugovoru, i glavnica (ostatak duga) bila bi manja’, istaknuo je Dobrinić.

Povratak na Net.hr