Razorni tornado koji je u četvrtak 24. lipnja 2021. zahvatio nekoliko sela na jugu Češke za sobom je ostavio strahovite posljedice - četvero poginulih i stotinjak ozlijeđenih ljudi, sela praktički sravnjena sa zemljom, iščupana stabla, prevrnuta vozila... Uništeno je ili oštećeno oko tisuću domova, a oko 100 tisuća kućanstava ostalo je bez električne energije. Zabilježeni su vjetrovi brzine od najmanje 220 kilometara na sat, a nevrijeme je pratila i tuča veličine teniskih loptica. Češki premijer Andrej Babiš ovu je prirodnu katastrofu u južnoj Moravskoj usporedio s apokalipsom.
Terminološka zbrka oko meteorološke pojave
No, čuvši vijesti i vidjevši prizore iz Češke, mnogi su se vjerojatno zapitali je li tornado, inače jedna od najsilovitijih prirodnih pojava, tipičan i za europski kontinent. Naime, tornado (pojam dolazi od španjolskog glagola tornare, što znači okretati) obično se vezuje uz sasvim drugi kraj svijeta. Konkretno – južne i središnje dijelove Sjedinjenih Američkih Država.
Klimatolog dr. sc. Krešimir Pandžić iz hrvatskog Državnog hidrometeorološkog zavoda kaže nam kako postoji terminološka zbrka oko ove meteorološke pojave jer se često brkaju pojave pijavice i tornada.
"Pijavice se događaju u svim krajevima svijeta, a one mogu biti morske i kopnene. Dimenzije pijavice su desetak metara u promjeru, a traju samo desetak minuta. Javljaju se i na moru pa izgleda kao da usisavaju morsku vodu u obliku lijevka. S druge strane, tornada su promjera nekoliko stotina metara i traju po nekoliko sati. Dakle, razlika u razornoj moći jednog i drugog je vrlo velika. Tornada se najčešće događaju na prostoru južnog i središnjeg SAD-a jer se tamo susreću iznimno vlažan i topao zrak iz Meksičkog zaljeva i relativno suh, katkad hladniji zrak iz stepa središnjeg dijela SAD-a pa dolazi do izuzetnog kontrasta vlage i temperature zraka. Mogli bismo reći da je tornado nekako rezerviran za to područje", kaže Pandžić.
'Naziv tornado je rezerviran za najjače pijavice'
No, što se onda zbilo u četvrtak u Češkoj – tornado ili snažna oluja, pitali smo Pandžića.
"Riječ je o jakom olujnom nevremenu praćenom jakom kopnenom pijavicom koja je poprimila karakteristike tornada po razornoj moći te brzini vjetra. Naziv tornado je na neki način rezerviran za najjače pijavice", pojasnio nam je Pandžić.
U Hrvatskoj su pijavice mnogo češća pojava. Pandžić ističe kako je u posljednje vrijeme sve više vlage u zraku, a i sve je više sušnijih zona pa su pijavice postale češće, intenzivnije i razornije nego prije.
"Nećemo baš reći da nastaju tropski cikloni u izvantropskim područjima, odnosno na umjerenim širinama, ali imaju elemente tropskih ciklona. To su mali, ali vrlo intenzivni procesi. Na taj način, po svome učinku imaju i neke elemente tornada", dodaje Pandžić.
Donedavno, ovdje nitko nije spominjao tornado
On napominje kako do prije desetak godina ovdje nitko nije koristio pojma tornada, nego isključivo pijavice.
"Kao pojava je slično, a vjerojatno je medijski atraktivnije zvati to tornadom. Pijavica je vrlo neugodna, ali dimenzijama je manja od tornada desetak puta. No, da se razumijemo, pijavica je također jaka sila, ali za razliku od tornada koncentrirana je na malen prostor i ima kratko djelovanje. No, i ona može rušiti sve pred sobom", ističe Pandžić.
Tornado je po definiciji zračni vrtlog pri kojem, kada zrak počne kružiti, a promjer vrtnje se sužavati, sila biva koncentrirana na jedno mjesto na kojemu tada nastaje najveća šteta.
klimatolog Krešimir Pandžić iz DHMZ-a
Tornado u Novskoj 1892. godine
Hrvatski mediji su nakon tornada u Češkoj podsjetili i na posljednji veliki tornado zabilježen na našem prostoru. Dogodio se 31. svibnja 1892. godine u Novskoj, a zahvatio je željezničku stanicu i obližnju šumu počupavši na tisuće stabala te izbacivši iz tračnica kompoziciju vlaka koji je taman kretao prema Novoj Gradiški. Stražnji vagon, težak gotovo 13 tona, tornado je odbacio preko telegrafskih vodova čak tridesetak metara dalje pri čemu je troje putnika bilo teško ozlijeđeno.
Geofizičar Andrija Mohorovičić, koji je obavio uviđaj u Novskoj nakon tornada, ustvrdio je da je vjetar bio cikolnalan s brzinom između 46 i 158 metara u sekundi te da se sastojao od dva vrtloga, jednog promjera 800 do 1.200 metara te drugog promjera 2.300 metara.
Velika pijavica na Sljemenu i Petrinjski tornado
Pandžić nas je, pak, podsjetio na pijavicu koja se dogodila 20. srpnja 1973. na zagrebačkom Sljemenu uništivši šumu kod odmarališta Adolfovac. Iščupala je i neka stoljetna stabla visoka dvadesetak metara vitlavši ih po zraku te odbacivši nekoliko stotina metara dalje. A uvečer 31. srpnja 1982. godine Petrinju je zahvatila pijavica koje se mnogi i dan danas sjećaju nazivajući je Petrinjskim tornadom ili hurikenom. Zakovitlala se kod izletišta Pigik, prešla most preko Petrinjčice u Kaniži pa sjevernim dijelom gradskog parka i Gajevom ulicom prešla do Nove Derenčine gdje je izgubila na snazi. U tom naletu bilo je oštećeno petstotinjak kuća, ali nije bilo stradanja ljudi. Pijavice su, kaže nam Pandžić, zabilježene i u Engleskoj, gdje ih nikada prije nije bilo, a prije nekoliko godina u Rumunjskoj je zabilježena meteorološka pojava vrlo slična tropskom ciklonu.
"Mogu to biti jake oluje koje traju više sati pa i više dana, s učincima sličnim tornadu, s tim da nisu tornada. Te pojave variraju i intenzitetom i dimenzijama pa je dobro praviti razliku između pijavica i tornada“, zaključio je Pandžić za Net.hr.