Kako funkcionira pravo na pristup informacijama

17.12.2013.
14:16

Ovo je pitanje rasvijetljeno na tribini "Pravo na dostupnost informacija – temelj aktivnog građanstva", koja je održana na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u okviru projekta "Prema europskom građanstvu". Projekt provode Hrvatski pravni centar i Adriatic Media d.o.o, a financiraju ga Europska Unija u okviru programa IPA INFO i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Tribinu je otvorio profesor Hrvoje Sikirić, dekan Pravnog fakulteta.

Na tribini, docent Đorđe Gardašević je pojasnio povijesni razvoj regulative na ovom području u Hrvatskoj, te ocijenio da Hrvatska posjeduje, gledajući u europskom kontekstu, dobar i progresivan normativni okvir koji regulira pravo građana na slobodan dostup informacijama. Ovo je pravo spomenuto u Ustavu, a Ustavni sud ga je izričito interpretirao kao osobno pravo, svrstavši ga tako među najzaštićenija temeljna prava i slobode. Novi Zakon o pravu na pristup informacijama , te nedavno imenovanje Povjerenika za informiranje ukazuju na to da postoji i normativni i institucionalni okvir koji bi mogao jamčiti zaštitu i široko korištenje ovog prava od strane građana. Da bi to bilo ostvareno, potrebno je posebnu pažnju posvetiti primjeni zakona, te snaženju kapaciteta povjereničke institucije.

Nadzor nad tijelima javne vlasti

Docent Gardašević je također naglasio da bi za Hrvatsku, budući da već posjeduje zadovoljavajući pravni i institucionalni okvir, bilo korisno da postane jedna od zemalja koja će poduprijeti Konvenciju Vijeća Europe o pristupu službenim dokumentima, i da time podupre njeno usvajanje na europskoj razini.

Docentica Anamarija Musa, novoimenovana povjerenica za informiranje, pojasnila je temeljne ovlasti koje ima u jamčenju prava na pristup informacijama građanima Hrvatske. Njen mandat obuhvaća donošenje drugostupanjskih odluka: ukoliko neko tijelo javne vlasti odbije zahtjev za infomacijama, povjerenici se može uputiti žalba. Osim toga, njen ured će obavljati i inspekcijske poslove, odnosno nadzirat će način na koji tijela javne vlasti odgovaraju na zahtjeve građana za informacijama, te njihovo poštivanje zakonskih odredbi u ovom smislu.

Jedna od znatnih praktičnih prepreka potpunom ispunjavanju mandata povjerenice su nedovoljni resursi koji su u Državnom proračunu namijenjeni funkcioniranju ureda. Ovdje je provenstveno riječ o ljudskim resursima potrebnima za obavljanje sviju funkcija predviđenih zakonom.

Redefiniranje tajne

Profesor Josip Kregar govorio je o ograničenju prava na pristup informacijama. Izravno ograničenje tog prava slijedi iz potrebe za zaštitom službene tajne i sa stajališta sigurnosti. Profesor Kregar je naglasio da ovi koncepti moraju nužno proći proces redefiniranja, budući je u suvremenom tehnološkom okruženju tajne gotovo nemoguće sačuvati, kako pokazuju i nedavni slučajevi Wikileaks i Snowden. Manje izravno, a i daleko manje legitimo praktično ograničenje tog prava slijedi iz svojevrsne kulture tajnosti koja vlada u tijelima javne vlasti, a koja se zasniva na pretpostavci da su gotovo svi poslovi koji se tamo obavljaju tajni. Da bi se takvo shvaćanje i praksa otklonili, pozvao je na dosljednu primjenu postojećeg zakonskog i institucionalnog okvira, te osiguranje uvjeta koji su potrebni da bi Povjerenik za informiranje mogao obavljati sve predviđene funkcije.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali