Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) objavila je javno izvješće, sedmo po redu u kojem je dala pregled stanja sigurnosti i sigurnosnih rizika u Hrvatskoj.
U izvješću stoji kako je Hrvatska sigurna i stabilna demokracija, ali je pandemija dodatno potaknula rast ekstremizma i radikalizma, pogotovo u okolnostima plasiranja dezinformacija i teorija zavjera oko europskog odgovora na krizu.
Teroristička prijetnja se procjenjuje niskom, ali se mogućnost prvenstveno samostalnih napadača nikada ne može isključiti. U listopadu 2020. dogodio se upravo takav napad kada je muškarac pucao na zgradu Vlade. SOA-a navodi kako je taj napad imao obilježja terorističkog napada s ekstremno desnih ideoloških polazišta, a prikupljeni podaci ukazuju na psihički poremećaj disocijativne/bipolaritetne osobnosti napada. No, u Hrvatskoj i dalje nikakav ekstremizam nema značajnije uporište, ni potporu javnosti, a time niti potencijala za destabilizaciju nacionalne sigurnosti, navodi SOA-a.
Velikosrpski ekstremizam
U izvješću stoji kako su i dalje prisutne pojave velikosrpskog ekstremizma u pojedinim državama susjedstva koji se očituje u poricanju teritorijalnog integriteta RH i susjednih država, pozivanju na obnovu tzv. Republike Srpske Krajine te netrpeljivosti prema drugim narodima ili negiranju njihova identiteta. Ovakve velikosrpske i ekstremističke poruke ponekad javno upućuju političke i medijske osobe iz susjednih država koristeći društvene mreže ili javne nastupe.
SOA spominje i nasilne sukobe između ekstremnih pripadnika navijačkih skupina. Takvi događaji narušavaju javni red i mir, destabiliziraju lokale sigurnosne prilike, a imaju i karakter međunarodnih sukoba kada se radi o navijačima iz Hrvatske i Srbije.
U izvješću se ističe kako su u pojedinim državama Zapadnog Balkana i dalje aktivni salafitski džihadistički paradžemati u kojima se ne priznaju službene islamske zajednice i demokratski poredak matične države. Primarnu terorističku prijetnju u Europi i dalje predstavljaju radikalizirani pojedinci inspirirani džihadističkom ideologijom. Radi se o samostalnim napadačima, tzv. usamljenim vukovima, nepredvidljivog djelovanja, bez izravnih kontakata s terorističkim organizacijama, ali koji su inspirirani pozivima terorističkih organizacija na počinjenje terorističkog čina. Zbog ovih osobina, ove je osobe vrlo teško prepoznati prije počinjenja terorističkog akta, navodi SOA.
Za Hrvatsku, sigurnosna prijetnja proizlazi od islamističkog radikalizma unutar zapadnobalkanskih zajednica, odnosno sljedbenika terorističkih organizacija među kojima su i oni koji se nisu uspjeli pridružiti ISIL-u ili Al Kaidi na kriznim ratištima, kao i džihadisti-povratnici, piše SOA-a bez imenovanja konkretne države, ali jasno je kako se tu misli na susjednu BIH.
Djelovanje ruskih službi
Navodi se i kako političke prilike u BiH i dalje obilježava unutarnja politička nestabilnost uzrokovana prvenstveno različitim pogledima konstitutivnih naroda oko budućeg ustavnopravnog uređenja BiH, posebice pitanja daljnje centralizacije države, vanjskopolitičkih prioriteta te neriješenog pitanja ustavom zajamčene jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Nastavak tendencija postupnog ukidanja temeljnih načela Daytonskog mirovnog sporazuma, poput umanjivanja konstitutivnih prava Hrvata u BiH, mogao bi negativno utjecati na položaj Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda u BiH, političku stabilnost i međunacionalni balans unutar BiH, kao i umanjiti demokratsku legitimaciju društvenog uređenja BiH.
SOA tvrdi i kako se u informacijskom djelovanje prema Hrvatskoj zlorabe portali i internetske društvene platforme te kako se pojedine informacijske operacije odvijaju plasiranjem zlonamjernih teza o SOA-i i RH pod krinkom znanstvenih instituta čime se želi lažnim vijestima i tezama dati vjerodostojnost.
Posebno se ističke djelovanje ruskih obavještajnih službi u državama članicama EU i NATO-a koje je eksponirano u medijima zadnjih godina. Ističe se tako kako je u svibnju 2020. ukrajinska služba SBU uhitila svog generala Šaitanova zbog suradnje s ruskim obavještajnim službama. Ukrajinska služba je objavila da se Šaitanov s ruskim obavještajcima sastajao i na teritoriju RH.
U 2020. godinu SOA je potvrdila 12 državno sponzoriranih kibernetičkih napada na ciljeve u RH.
Kriminal i korupcija
Navodi se kako kriminalne skupine i pojedinci pokušavaju na nezakonite načine utjecati na predstavnike vlasti i voditelje javnih tvrtki. Osobito su zabrinjavajući pokušaji koruptivnog utjecaja na političke, pravosudne, gospodarske i druge procese te na procese u kojima se donose odluke od javnog interesa.
Nestabilnosti u regiji pridonosi i nepostizanje srpsko-albanskog dogovora oko Kosova. Neizvjesnost na Zapadnom Balkanu uzrokuje i društveni rascjep u Crnoj Gori u kojoj značajan dio političke moći zauzimaju stranke s protu-NATO, prosrpskom i proruskom orijentacijom, nasuprot prozapadnim opcijama.
U Srbiji, pojedini istaknuti državni političari promoviraju koncept "srpskog svijeta", kao jedinstvenog srpskog političkog naroda, odnosno jedinstvene političke i državne zajednice svih Srba na jugoistoku Europe u kojoj svi Srbi trebaju slijediti smjer službenom Beograda. Promoviranje takvih ideja dodatno destabilizira osjetljive međunacionalne i međudržavne odnose na jugoistoku Europe, navodi SOA.
U izvješću se spominju i pokušaji plasiranja narativa kojim se želi osporiti legitimnosti i zakonitost operacija Domovinskog rata, a RH se pokušava povezati s NDH.
U fokusu SOA-e su i dalje ratni zločini i pronalazak nestalih. Značajan izazov su i nezakonite migracije u smislu prepoznavanja pojedinaca s terorističkim namjerama. Posebno istaknutu destabilizacijsku ulogu sigurnosnih prilika na Zapadnom Balkanu imau srpsko-crnogorske organizirane kriminalne skupine.
SOA u izvješću navodi i kako ima stalno otvorenu mogućnost prijave za posao te testiranja provodi cijelu godinu.
