Hrvatski znanstvenik, strukturalni molekularni biolog Nenad Ban sa švicarskog Tehničkog sveučilišta u Zürichu zajedno s grupom kolega potpisuje rad naziva "Strukturna baza pomaka čitanja ribosomskog okvira tijekom prijenosa RNK genoma SARS-CoV-2", koji će uskoro biti objavljen u uglednom znanstvenom časopisu Science. Ban je sa suradnicima proučavao osobine novog koronavirusa povezane s ribonukleinskom kiselinom, ali prisutne i u drugim vrstama koronavirusa.

"Pomak u okviru čitanja virusnog RNK-a je nešto čime se virusi relativno često koriste. Taj je proces važan za HIV, a i za SARS-CoV, ali nitko do sada nije uspio vizualizirati taj proces jer je jako kratkotrajan. Dakle, ključ je bio u dizajnu eksperimenta koji nam je omogućio da stabiliziramo proces sinteze proteina na virusnom RNK-u tako da možemo proučiti što se događa i kako dolazi do pomaka okvira čitanja. To se može zamisliti kao da se RNK posklizne pa se promijeni rečenica", pojasnio je za Večernji profesor Ban.

Virusne rečenice i cink

Primjerice, ako je virusna rečenica zapisana u RNK jeziku na način da svaka riječ ima tri slova, onda bi ribosomi uspjeli točno interpretirati samo prve riječi koje se zaista sastoje od tri slova. No, ostale riječi postaju nerazumljive i zato virus ne može funkcionirati. Kada bi virusni RNK natjerao ribosom da pomakne okvir čitanja za samo jedno mjesto na specifičnom mjestu u rečenici, onda bi rečenica bila smislena, pa bi tako i virus postao funkcionalan.

"To je vrlo neobičan proces koji je specifičan za viruse, a nikada se ne događa kada se manifestira informacija pohranjena u našem genomu", tumači Ban te nastavlja otkrivati Ahilovu petu virusa spominjući cink, metal koji je blagotvoran pri stvaranju imuniteta.

"Cink je element koji je važan za normalno funkcioniranje tijela i smatra se da ima važnu ulogu u funkcioniranju staničnog imuniteta. Naše je otkriće pokazalo da se ta promjena okvira čitanja virusnog RNK-a događa upravo u trenutku kada se proizvodi virusni protein na koji se veže cink. Dakle, indirektno se može zaključiti da bi cink mogao utjecati na taj ključni virusni proces, ali zasad nije jasno na koji način", poručio je Ban.

Hoćemo li dobiti novi lijek?

No, najvažnije je pitanje može li takvo otkriće rezultirati stvaranjem novog lijeka ili poboljšanjem postojećih cjepiva, koja različito reagiraju na različite sojeve koronavirusa. "Kako je promjena okvira čitanja RNK poruke jedinstven za virus, u našim se stanicama tako nešto ne događa pa bi bilo koji spoj koji inhibira taj virusni proces mogao biti koristan kao početna točka za razvoj lijekova protiv COVID-19. Naše je istraživanje pokazalo da kemijski spojevi koji sprečavaju promjenu okvira čitanja virusnog RNK također sprječavaju replikaciju virusa u staničnim kulturama. Usprkos tomu, ti spojevi još nemaju razinu aktivnosti da bi se koristili kao lijekovi, ali naši eksperimenti pokazuju da će ih biti moguće optimizirati", objasnio je znanstvenik.

No, upozorio je da je dug put do generičkog lijeka za novi koronavirus. "Naše poznavanje SARS-CoV-2 već je dosta detaljno. Međutim, da bi se razvio novi lijek koji je klinički ispitan, treba u prosjeku deset godina. Unatoč tome što će se proces istraživanja novih lijekova ubrzati koliko se može, s obzirom na to da je riječ o virusu koji uzrokuje pandemiju, mislim da je zaštita putem cijepljenja najbolje rješenje, a ne nada u brzi razvoj novih lijekova", zaključuje znanstvenik Ban.

Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.