Plaće profesora u školama vruća su tema u javnosti. Razlog je jednostavan, zato što su iste preniske.
Zato smo proteklih godina i bili svjedoci brojnih prosvjeda radnika iz prosvjete koji su, među ostalim, tražili i veće plaće. Njihove plaće često ne prate stupanj obrazovanja učitelja i profesora.
Rezultat toga je da se hrvatska prosvjeta našla pod novim problemom, a to je nedostatak radnika. To ponajviše muči škole u ruralnim dijelovima zemlje. Stoga se Vlada potkraj travnja odlučila na povećanje osnovice za četiri posto koja se počela obračunavati s prvim danom svibnja. No četiri posto od malo je i dalje - malo.
Na samom dnu
Mnogi su se bijesni roditelji tijekom prosvjeda učitelja i profesora pitali: Imaju li oni pravo na to? Pogled na novu ljestvicu koja hrvatske profesore stavlja u skupinu s kolegama iz EU-a govori da itekako imaju. Naime, ova nam ljestvica otkriva crnu istinu, a ona glasi da ljudi koji podučavaju našu djecu imaju uvjerljivo najmanje plaće od svojih europskih kolega.
Prosječna mjesečna bruto plaća profesora u osnovnoj školi iznosi 11.294 kune, što nas stavlja uvjerljivo na samo dno ljestvice. Primjerice, profesori osnovnih škola u Luksemburgu zarađuju gotovo šest puta više, odnosno 63.266 kuna, dok oni u Njemačkoj zarade mjesečno 50.187 kuna.
Prosječne mjesečne bruto plaće profesora u osnovnim školama
No pustimo nedostižne nam Luksemburg i Njemačku, i pogled na susjede izaziva jezu. U Austriji profesor u osnovnoj školi mjesečno prosječno zaradi 34.418 kuna, dok je u Italiji to 24.333 kune. Najbliži, po primanjima profesora, su nam Mađari sa 12.415 kuna mjesečno, te Slovaci s 12.043 kune mjesečno.
Navikli smo gledati Hrvatsku pri samom dnu EU zemalja, ali ovo je ipak dno dna.
