Ni rat u Ukrajini niti drama s uhićenjima ministara nije mogla omesti većinske vlasnike Petrokemije d.d. iz Kutine da provedu ono što su naumili. U ponedjeljak, 28. veljače, na stranicama Zagrebačke burze objavljeno je priopćenje o održanoj Glavnoj skupštini dioničarskog društva, na kojoj je s 54,59 posto od ukupnih glasova dioničara donesena Odluka o povlačenju vrijednosnih papira-dionica sa Zagrebačke burze, te Odluka o davanju ovlasti Upravi za stjecanje vlastitih dionica.
Bio je to trenutak u kojem je poslovanje nekadašnjeg giganta hrvatske industrije, a i danas iznimno važnog proizvođača umjetnih gnojiva – maknuto s burzovne scene koja jamči značajnu dozu transparentnosti, te je potonulo u zonu "poslovnih tajni" u kojima će većinski vlasnici moći mnogo jednostavnije povlačiti poteze.
A Petrokemija, industrija koja je prije svega ovisna o prirodnom plinu, koja je dugo smatrana strateškom, te je bila i dominantno u državnom vlasništvu, od 2018. godine je većinskom vlasništvu tvrtke Terra mineralna gnojiva d.o.o. (s 54,52 posto vlasničkog udjela) – koju su formirale Ina, većinski u vlasništvu MOL-a, te PPD, najveći hrvatskih uvoznik plina, tvrtka partner ruskog Gazproma, koji predvodi jedan od najmoćnijih hrvatskih poduzetnika novije generacije, Pavao Vujnovac. No, tu su i s ne posve beznačajnim udjelima, dva reprezenta hrvatske države, Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) sa 17,9 posto, te Janaf – s 9,09 posto dionica, a u Nadzornom odboru Petrokemije sjedi i Tomislav Pokaz, savjetnik premijera Andreja Plenkovića za gospodarstvo.
Zainteresiran turski investitor?
Još potkraj prošle godine Poslovni dnevnik pisao je o zainteresiranim kupcima za Petrokemiju, tursku tvrtku Yildirim, a u konzultantskim krugovima se govorilo o tome da se "Ina i PPD žele riješiti Petrokemije" – jer se i prije rata u Ukrajini očekivao rast cijena plina, te se smatralo da će proizvodnja umjetnog gnojiva biti još manje isplativa. Pisalo se da predstavnici turskih investitora razgovaraju paralelno s većinskim vlasnicima (PPD i INA) i državom, no nitko nikada nije ništa konkretnije potvrdio.
A onda je iznenada krenula i najava da bi se Petrokemija "skinula" s burze, s obrazloženjem da "društvo nema velike koristi od trgovanja na uređenom tržištu", te da "imaju velike troškove i obveze koje moraju ispunjavati kao listana kompanija, a uslijed pandemije covida i ostalih domaćih i svjetskih trendova društvo se našlo ugroženo", te skidaju dionicu s burze zbog "smanjivanja troškova i optimizacije poslovanja". No sa Zagrebačke burze stiglo je obrazloženje da održavanje dionice Petrokemije tvrtku godišnje košta 100 tisuća kuna.
Paralelno sa zahtjevom za skidanje s burze stigla je i neslužbena informacija da je turska tvrtka Yildirim dala obvezujuću ponudu za preuzimanje "nakon više mjeseci dubinskog snimanja", te se može smatrati da su dva procesa povezana, odnosno, da Turci žele preuzeti tvrtku, ali ne žele da se o tome detaljno izvještava na stranicama burze, posebno o tome kako će se – nakon potencijalnog dogovora s većinskim vlasnikom – trgovati s malim dioničarima.
A što o svim tim manevrima kaže država? U pravilu se smatra da je preuzimanje većinskog udjela u Petrokemiji u korist Terre mineralna gnojiva dogovoreno na liniji Plenković-Vujnovac nakon što je postalo evidentno da je sudbina Petrokemije isključivo vezana uz PPD – cijela tvrtka bi svako malo bila u blokadi jer nije mogla svladavati dugove prema PPD-u za plin. Nakon što je PPD s Inom kroz tvrtku Terra mineralna gnojiva preuzeo Petrokemiju blokade su, naravno, prestale, ali nakon što se pojavila informacija o potencijalnom turskom kupcu – postalo je jasno da PPD i Mađari žele tvrtku prodati dalje.
Dok je Petrokemija u većinskom vlasništvu PPD-a i INA-e, može se pretpostaviti da zbog širih odnosa i prisustva PPD-a, odnosno Pavla Vujnovca, u drugim poslovnim poduhvatima (od Fortenova grupe do turizma), i Vlada ima jači utjecaj u Petrokemiji, a da prodaja novom inozemnom vlasniku koji nije uvezen u druge poslove u Hrvatskoj sigurno mijenja relacije. No, sudeći prema tome da je objavljeno da je micanje s burze prijedlog Uprave i Nadzornog odbora, može se zaključiti da je proces dogovoren i u Uredu premijera – nitko nema sumnje da bi Tomislav Pokaz, savjetnik premijera i član NO Petrokemije, povukao ikakav potez bez konzultacija s premijerom.
Pokaz: Podrška zbog interesa kompanije
Na pitanje Net.hr-a upućeno savjetniku premijera, o razlozima zašto je podržao "micanje" s burze stiglo je obrazloženje da se o tome razgovaralo na sjednici Nadzornog odbora održanoj 10. siječnja 2022., te da je on osobno podržao te prijedloge kao i ostali članovi NO-a "jer je obrazloženje ovakvih odluka u potpunosti odgovaralo interesima kompanije".
"Obrazloženje odluke o povlačenju vrijednosnih papira je značajno povećanje troškova poslovanja društva uslijed značajnih i globalnih poremećaja na domaćem i svjetskom tržištu, te je stoga potrebno sagledati sva područja u kojima društvo može ostvariti određene uštede. Izravni troškovi koje društvo snosi na godišnjoj razini zbog činjenice uvrštenja na burzu iznose otprilike 760.850 kn. Uz navedeno, dodatni razlog za povlačenje dionica nalazi se i u činjenici da se dionicom Društva ne trguje često pa se, u okviru relativno malog broja transakcija, postiže cijena po dionici koja ne odražava realno stanje Društva", odgovorio je Pokaz na pitanje o obrazloženju povlačenja dionice koje je i on podržao.
S obzirom na to da se u medijima pisalo da predstavnici tvrtke Yildirim paralelno razgovaraju i s većinskim vlasnicima Petrokemije i "države", pitali smo Tomislava Pokaza je li on osobno imao prilike sudjelovati u tim razgovorima, no nije nam odgovorio precizno. Naglasio je, međutim, da je iz javno dostupnih podataka "razvidno je da je riječ o kompaniji koja djeluje u nekoliko industrijskih grana, između ostalog i u proizvodnji mineralnih gnojiva, te svojim poslovanjem i eventualnom sinergijom može biti kvalitetan potencijalni strateški partner Petrokemiji".
CERP izostao sa Skupštine
Zanimljivo je da je nastojanje vlasnika da što prije donese odluku o skidanju s burze bilo usporeno i zbog uhićenja ministra Darka Horvata. Naime, on je formalno bio predsjednik Upravnog vijeća CERP-a, državnog Centra za restrukturiranje i prodaju koje je trebalo donijeti odluku o tome kako će se CERP postaviti na Glavnoj skupštini prema prijedlogu većinskog vlasnika. Sve do uhićenja predsjednika Darka Horvata, Upravno vijeće nije donijelo odluku, a nakon što je uhićen Upravno vijeće nije moglo zasjedati i donijeti odluku jer nije uređeno tko mijenja predsjednika. Glavna skupština Petrokemije je nakon što nije imala kvoruma, s 21. veljače prebačena na 28. veljače – a nije je osujetio niti rat u Ukrajini.
Iz ureda ravnatelja CERP-a, Milana Plećaša, odgovoreno nam je da CERP nije niti bio prisutan na Glavnoj skupštini na kojoj je Petrokemija maknuta s burze. "Uzimajući u obzir da Upravno vijeće CERP-a, prije održavanja predmetne skupštine, nije donijelo Odluku o načinu glasovanja po točkama dnevnog reda iste, zbog nepostojanja uvjeta za održavanje sjednice, CERP nije nazočio predmetnoj skupštini", stoji u službenom odgovoru.
S obzirom na to da je u priopćenju iz Petrokemije navedeno da se kompanija obvezala da će od svih dioničara koji glasuju protiv odluke o povlačenju otkupiti njihove dionice, zanimalo nas je je li u planu prodaja dionica CERP-a. "Ne, jer je pretpostavka za gore navedeni postupak prisustvovanje na skupštini i glasovanje protiv donošenja odluke o delistanju", odgovaraju iz CERP-a i pojašnjavaju da će nakon "delistanja dionica Društva s uređenog tržišta, odluku o raspolaganju odnosno prodaji donijeti nadležno tijelo CERP-a, pri čemu su načini raspolaganja dionicama u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja CERP propisani Zakonom o upravljanju državnom imovinom (NN 52/2018) i Uredbom o načinima raspolaganja dionicama i udjelima (NN 95/2018)."
Hoće li CERP prodati svoj udio?
Na pitanje kako se CERP postavlja prema mogućoj prodaji Petrokemije turskom investitoru Yildirmu, odgovoreno nam je da "CERP pozdravlja sve investitore koji će omogućiti društvu PETROKEMIJA d.d., Kutina bolju poslovnu uspješnost i nošenje sa izazovima novonastalog poslovnog okruženja kroz ulaganje, razvoj i modernizaciju Društva", no naglašavaju da će "odluku o navedenome donijeti nadležno tijelo CERP-a kada se za to steknu uvjeti."
Zbog prisustva savjetnika premijera za gospodarstvo, Tomislava Pokaza, koji sjedi u NO Petrokemije uz Pavla Vujnovca i Sabinu Škrtić, bivšu pomoćnicu bivšeg ministra Ivana Vrdoljaka, jednog od ključnih kreatora hrvatske energetske slike, sada članicu Uprave Enna grupe u vlasništvu Pavla Vujnovca, nema sumnje da je državni vrh uključen i u ovaj proces transformacije te nekada strateški važne hrvatske kompanije. Odnosno, sklanjanje potencijalne kupoprodaje i svih daljnjih postupaka iz područja temeljne transparentnosti zagarantirane ako tvrtka posluje na burzi. No, ako novi većinski vlasnik Petrokemije postane tvrtka koja nema nikakvih drugih poveznica na hrvatskoj gospodarskoj sceni, sigurno slijedi nova faza odvajanja države od Petrokemije, i novog prepuštanja nekoć nacionalno strateški važnog poslovnog segmenta u zonu u kojoj će se Vlada možda moći samo konstatirati da su to potezi privatne kompanije na koju hrvatska vlast nema nikakvog utjecaja.
Zabrinuti poljoprivrednici
Nitko od konzultanata iz područja energetike na upit Net.hr-a nije se želio upuštati u procjene koja bi mogla biti motivacija da bilo koja tvrtka želi kupiti Petrokemiju u uvjetima posvemašnje nepredvidljivosti cijena plina. A svi koji se bave poljoprivredom sa zebnjom prate sudbinu Petrokemije: cijena sve poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj iznimno ovisi o cijeni umjetnih gnojiva, a još u jesen 2021. upozoravalo se da su se cijene umjetnih gnojiva "poduplale" i da će to biti jedan od bitnih faktora preživljavanja cjelokupne hrvatske mršave poljoprivredne proizvodnje.
I Tomislav Pokaz, savjetnik premijera za gospodarstvo i član NO Petrokemije, naglašava da je Petrokemija "jedan od najvećih industrijskih pogona u Hrvatskoj koji ima veliki udio u hrvatskom izvozu, ali i u potrošnji plina kao jedne od glavnih sirovina za proizvodnju mineralnih gnojiva koja naravno imaju veliku korist za hrvatsku poljoprivredu."
Na pitanje hoće li država prepustiti Petrokemiju posve privatnim kompanijama, ili će i dalje pokušati ostati vlasnički i upravljački vezana, Pokaz ne daje previše konkretan odgovor, ali daje naslutiti da bi država pokušala i dalje nekako ostati vezana uz Petrokemiju.
Država želi zadržati kontrolu, ali kako?
"Kada govorimo o kategoriji vlasništva, onda moramo biti svjesni da vlasništvo, uz prava, nosi i određene obveze. U narednom razdoblju pred Petrokemijom su velike investicije u tehnologiju i zadovoljavanje najviših ekoloških standarda odnosno smanjenje emisije CO2. To podrazumijeva značajna financijska ulaganja i pitanje je imaju li tvrtke koje su vlasnici dionica Petrokemije financijski kapacitet za pratiti ta ulaganja. Drugi izazov je i upravljanje kompanijom odnosno ovakvoj kompaniji potrebni su ljudi koji imaju odgovarajuću razinu znanja, ali i poznavanja ovog vrlo specifičnog sektora. U svakom slučaju, kao i kod nekih drugih strateških tvrtki, siguran sam da će država u određenoj mjeri ostati u vlasničkoj strukturi kako bi zadržala određenu kontrolu nad procesima", odgovora Pokaz.
No, što god da će biti, zbog "silaska" sa Zagrebačke burze bit će još manje transparentno.
Nakon objave teksta reagirali su iz ENNA grupe, a njihov ispravak možete pročitati OVDJE.
