Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Hebrang napao Šprajca: Da smo prava država, platio bi!

Hebrang je prigovorio Šprajcu zato što je prasnuo u smijeh dok je izvještavao o ‘jadnom Beograđaninu koji se u bujici borio za život’, kao i zbog toga što je jedno hrvatsko poduzeće nazvao ‘najgorim platišom i najvećim dužnikom’.

Andrija Hebrang iskritizirao je HTV-ovog Zorana Šprajca dok je u Saboru u ime kluba HDZ-a raspravljao o izmjenama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji.

Prigovorio mu je zato što je prasnuo u smijeh dok je izvještavao o “jadnom Beograđaninu koji se u bujici borio za život”, kao i zbog toga što je jedno hrvatsko poduzeće nazvao “najgorim platišom i najvećim dužnikom” (Agrokor Ivice Todorića, op.a.).

Izrazio je zatim mišljenje koje nije uobičajeno za vladajuću stranku, barem u smislu šminkanja njezina imidža i načina na koji vodi državu.

“Da je to napravio u pravoj, demokratskoj, pravnoj državi, platio bi odštetu!”

Za riječ se tada javio IDS-ovac Damir Kajin, koji je kazao kako se nipošto ne slaže s odredbom tog zakona da se svi građani s priključkom na struju smatraju obveznicima RTV-pristojbe. Pokušavajući slikovito prikazati što bi to značilo, kazao je kako njegov otac ima priključak na HEP-ovu mrežu za štalu s govedima.

“Hoćemo li i za par junaca plaćati TV-pretplatu?”, pitao je Kajin. Kazao je i da smatra kako bi zakon u ovom obliku mogao pomoći uvođenju jače državne stege nad javnom televizijom. Ispričao je kako je prilikom gledanja, po njegovom mišljenju objektivnog priloga o referendumu, pomislio za urednike HTV-ovog Dnevnika – nećete još dugo. Nisu prošla ni 24 sata od tog priloga, a Vlada je zaprijetila smanjenjem pretplate, ustvrdio je Kajin.

Vladina i HRT-ova ‘petoljetka’

Naime, Hrvatski sabor popodne je počeo objedinjenu raspravu o prijedlogu novog Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), te o prijedlogu izmjena spomenutog zakona.

Prijedlog novoga zakona, o kojemu Sabor raspravlja u prvom čitanju, definira HRT kao javnu ustanovu koja pruža javne medijske usluge, a ne određuje ustrojstvo te medijske kuće, nego to prepušta Statutu.

Precizno je definirano koje su to javne usluge koje HRT treba pružati, a kao novina se predviđa potpisivanje ugovora između Vlade i HRT-a na petogodišnje razdoblje (prvi bi se potpisivao na razdoblje od tri godine), kojim bi se odredile programske obveze nacionalnog radija i televizije te izvor i iznos sredstava za njihovo emitiranje.

Državna tajnica Ministarstva kulture Nina Obuljen istaknula je da će tako predviđen ugovor olakšati rad Programskog vijeća HRT-a u nadzoru programskih sadržaja, budući da će, kazala je, utvrditi jasna mjerila za obavljanje javne funkcije i transparentno financiranje.

“Javnost će znati što plaća”, naglasila je.

Prema predloženom zakonu, HRT bi imao upravu s predsjednikom i dva člana, koje bi zajednički birali Programsko vijeće i Nadzorni odbor, koji bi imao pet članova (četiri bi na prijedlog Vlade imenovao Sabor, a jedan bi bio imenovan na prijedlog Radničkog vijeća HRT-a) koji bi imenovao ravnatelja HRT-a.

Nadzorni bi odbor nadzirao financijsko poslovanje HRT-a (primjerice, donosio bi financijski plan, utvrđivao plaće i druge naknade).

Što se Programskog vijeća tiče, u zakonu su ponuđene dvije alternative – Vijeće s 15 članova koje bi izravno imenovale za to točno propisane civilne udruge ili Vijeće s 11 članova koje bi birao i razrješavao Sabor na prijedlog Odbora za medije. Programsko bi vijeće imenovalo glavne urednike na prijedlog Uprave i nakon provedenog izjašnjavanja novinara i urednika.

HRT bi se i dalje financirao i sredstvima od pristojbe (određivao bi je Nadzorni odbor u visini 1,5 posto prosječne neto plaće u državi za prethodnu godinu) i komercijalnim prihodima od oglašavanja (devet minuta dnevno uz ograničenje na maksimalno šest minuta u udarnom terminu između 18 i 22 sata).

Predloženim izmjenama zakona predviđa se smanjenje pristojbe s 80 na 60 kuna ili za 25 posto, što u Vladi tumače kao antirecesijsku mjeru kojom žele pomoći građanima u vrijeme krize.

Prethodni članci:

arti-201006180019006
arti-201007060765006
arti-201006170342006

Povratak na Net.hr