Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

‘Grijemo polja i ulice, rasipa se i skupo plaća’

Donosimo vam pregled investicijskih projekata koji su ukupno vrijedni 2,43 milijarde eura u 2012. godini. Ministarstva i poduzeća predložila su 1,23 milijarde eura projekata, Čačićevo ministarstvo je to podiglo na 1,83 milijarde, a kroz javno privatno partnerstvo dobit će se još 600 milijuna.

Naime, procjena da bi investicije mogle doseći 1,83 milijarde eura temelje se na uvjetu da će se postići maksimalan učinak i da će se za sve njih osigurati financiranje. Dodatnih 600 milijuna eura dolazi od tzv. delta investicija i to uglavnom u školstvu, lokalnim cestama i energetskoj učinkovitosti.

U ministarstvu gospodarstva se doznaje kako Vlada planira da se prve lopate na velikim investicijskim projektima biti zakopane već do kraja godine, dok će rok za izgradnju biti 2015. godina.

Hrvatska elektroprivreda može sama financirati svoje projekte, nije joj problem doći do novca čak i bez države, jer ima tržište i sama garantira za sebe. No, ključni problem kod velikih investicija u, primjerice, Plomin, Ernestinovo i Omblu su dozvole i zemljišta koja još treba izvlastiti, za što će trebati između 6 i 18 mjeseci.

Mijenjanje stupova, trafostanice, dalekovodi…

HEP je predvidio ulaganja u iznosu od 280 milijuna eura, no u Čačićevom ministarstvu tvrde da tu postoji potencijala barem za 430 milijuna. Ulaganja će se najprije izvršiti u prijenosu energije, dakle, dalekovodima, trafostanicama, drveni stupovi bit će zamijenjeni betonskim, sanirat će se mreža kako bi sustav bio spreman preuzeti energiju koja će se proizvoditi iz novih elektrana.

Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste već su financirane kroz trošarine sa 60 lipa po litri benzina, stoga imaju podlogu za daljnje zaduživanje. Investicije, što se HAC-a tiče, neće se vršiti na projektima poput pelješkog mosta, nego će se ubrzati projekti koji su trenutno u tijeku.

AC prema Sisku

“Autocesta prema Sisku će se sigurno graditi, zatim prema Pločama, a financirat će se i stvari koje su u pogonu, no trebaju im injekcije da se to ugovoreno dinamizira”, navode u ministarstvu.

Tijekom zadnjih godina se nije ulagalo u županijske ceste, te se u sustav ŽUC-a planira investirati oko 60 milijuna eura kako bi se obnovilo 20.600 kilometara cesta, za što će biti potrebno oko pola godine.

U Hrvatske željeznice, smatra Radimir Čačić, neće se puno ulagati, jer nemaju ni sposobnosti ni menadžment, ni vizije, za razliku od HAC-a, koji je nagrizen korupcijom, ali i dalje ima potencijal.

Škole po varaždinskom modelu

Ići će se na izgradnju stotina škola, a cilj toga jest uvođenje jednosmjenske nastave u sve škole u Hrvatskoj po uzoru na Varaždinsku županiju. Zahvaljujući takvom sustavu, kažu u Čačićevom ministarstvu, ondje su djeca u zadnje tri godine ostvarila pobjeda na natjecanjima koliko djeca Osječko-baranjske, Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske županije zajedno.

Inače, ministar obrazovanja Željko Jovanović kazao je kako je investicijski potencijal za javno-privatno partnerstvo u njegovom ministarstvu 6,2 milijarde kuna te da imaju ukupno 338 projekata za jednosmjenski rad u osnovnim i srednjim školama.

Zamjena prozora i stavljanje fasade

Vlada također planira ulaganja u izolaciju, odnosno energetsku učinkovitost zgrada, najprije javnih, a zatim i privatnih, za koje tek treba odrediti model. Razmišlja se da za one zgrade koje ulože u izolaciju, režije tijekom 6 do 7 godina ostanu iste. Nakon isteka tog perioda, režije bi se trebale prepoloviti.

“40 posto energije u Hrvatskoj troši se u zgradarstvu, a od toga se u 80 posto zgrada, zbog loše izolacije, rasipa 60 posto energije – grijemo polja i ulice. Plin plaćamo preskupo. No, ako ugradimo nove prozore i fasade i ako zgrade postanu termopasivne, one će postati dvaput jeftinije”, kažu u ministarstvu.

Energetska učinkovitost za javne zgrade ići će putem JPP-a, a kao problem se nameće činjenica da u Hrvatskoj postoje tek dvije tvrtke koje su certificirane za obavljanje tog posla. Plan je da ih bude bar stotinu.

Korupcija u eko-energiji?

Zbog korupcije, tvrde u ministarstvu, nisu iskorišteni potencijali alternativnih izbora energije, pa je u Hrvatskoj jedan megavat po satu koštao 1,5 milijuna, a u Europi do 1,1 milijun eura. U dva tjedna su u tu svrhu otpuštene čak 124 dozvole za izgradnju uglavnom malih elektrana, uglavnom vjetroelektrana, koje su se “pacale u ladicama ministarstva”.

Hrvatske vode smatraju se jednim od najvećih potencijala za investiranje, te za njih postoji niz projekat teških oko 300 milijuna eura koji će se pokrenuti, a od kojih su neki dogovoreni i s Europskom unijom.

Grad na Savi

No, kako doznajemo ministar Čačić je ponajviše uzbuđen oko projekta Grad na Savi koji nije ukalkuliran u ove planove, a radi se o starom snu zagrebačkih arhitekata da se zagrebačke upravne zgrade presele na samu rijeku po uzoru na brojne metropole koje leže na rijekama, a iskoristile su njene obale. O tom će se projektu znati nešto više za nekoliko mjeseci.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr