Iza nas su vrući dani te period visokih temperatura koje za ovo vrijeme godine i nisu baš uobičajene. Vrućine i toplinski valovi probili su sve rekorde, a iza svega stoje klimatske promjene s kojima se u zadnjih nekoliko godina pokušavamo uhvatiti u koštac.
U studiju Net.hr-a gostovala je Dunja Mazzocco Drvar, nekada popularna meteorologinja s malih ekrana, a danas ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti pri ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, koja je govorila o klimatskim promjenama i njihovim utjecajima na naš život.
Dunja Mazzocco Drvar u studiju Net.hr-a
Odmah na početku, Mazzocco Drvar pojasnila je što su toplinski valovi. "Rekla bih da je sinoptička situacija takvih događaja uobičajena. Uobičajeno je ljeti da imamo nekakve dugotrajne periode suhog, sunčanog vremena, gdje temperatura neminovno raste. No ono što je neuobičajeno kod njih je njihovo odstupanje od nekakvih normalnih vremenskih uvjeta na koje smo navikli, a sve je veće i veće", kazala je.
Ekstremi i narednih mjeseci
"U nekom trenutku, kada to odstupanje bude veće od onoga što smo postavili po nekakvim definicijama, onda ga zovemo toplinskim valom. Uvriježilo se mišljenje da je toplinski val nešto užasno loše. Da imamo normalne klimatske uvjete, i ne bi bila tako strašna pojava kao što sada jest", pojasnila je.
Na pitanje hoće li toplinski valovi u budućnosti biti još jači, kako tvrde znanstvenici, Dunja Mazzocco Drvar kaže da hoće. "Globalno zatopljenje i globalno zagrijavanje i porast temperature je na neki način prva i najočitija pojavnost klimatskih promjena. Odnosno, kada govorimo o klimatskim promjenama, ono što nam prvo pada na pamet je to zagrijavanje. Toplinski valovi su možda najjednostavnije obrazloženje, najjednostavniji prikaz onoga što nam se događa. Naravno da tu ima još niz drugih stvari, ali ovo je nešto što smo počeli primjećivati i od kuda su zapravo krenula ta nekakva promatranja klimatskih promjena - od tih odstupanja temperature, od nekakvih uobičajenih vrijednosti koje su bile prije".
Lipanj je rušio neke temperaturne rekorde. Na pitanje možemo li rekorde očekivati i u srpnju i kolovozu, Mazzocco Drvar kaže da je vrlo velika vjerojatnost da će srpanj i kolovoz biti ekstremni mjeseci. "Toplinski val se definira u pravilu kada imamo nekih 5 stupnjeva odstupanja od prosječnih vrijednosti. Prosječne vrijednosti za lipanj, srpanj, čak i u ovoj najnovijoj klimi koja je topla u odnosu na neke stare klime, je nekih 26 stupnje za naše područje. Sada smo već danima preko 30, 31, neminovno je da govorimo o toplinskom valu. A tek smo počeli“, rekla je.
U lipnju već smo imali temperaturu mora 29 stupnjeva. "Ne sjećam se u svojoj sada već dugoj meteorološkoj karijeri da sam vidjela temperaturu mora 29 stupnjeva u lipnju. Sigurno smo u nekakvom ekstremnom ljetu. S obzirom na to da su prognoze pokazivale da će srpanj i kolovoz biti još žešći od lipnja, mislim da stvarno možemo očekivati da ćemo imati ekstremni mjesec sigurno srpanj, a vrlo vjerojatno i kolovoz", pojasnila je, dodajući da podaci već sada pokazuju da je prva polovica godine u Zagrebu najtoplija otkad imamo mjerenja u Hrvatskoj.
'Ne sjećam se da sam ikad u karijeri vidjeli temperaturu mora 29 stupnjeva već u lipnu', kaže Dunja Mazocco Drvar
Komentirala je i nevremena koja su bila popraćena velikom tučom, a koja su hrvatskim poljoprivrednicima nanijele ogromne štete. Na pitanje je li i tuča povezana s klimatskim promjenama, Mazzocco Drvar kaže da se znanstvena istraživanja tog tipa kontinuirano rade. "Nema baš jako puno takvih istraživanja na našem području, no ono jesmo primijetili je da je učestalost nešto manja, što se na temelju ove godine ne bi reklo, ali su zato intenzitet i trajanje tih nevremena nešto veći, pa tako onda i veličina zrna. Nešto što smo mi imali kao prosječne veličine zrna. mi ih simpatično zovemo grašak ili do lješnjaka, sada se već to polako pomiče i prema orahu, jajetu, itd."
Na pitanje drži li teorija da zbog izostanka protugradne obrane imamo sve više tiče, Mazzoco Drvar kaže da ne drži. "Mi imamo znanstvena istraživanja koja pokazuju da takav način obrane ne djeluje, odnosno istraživanja unutar nekoliko desetljeća koja su se radila su pokazala da nema znanstvenog obrazloženja da ona zaista može napraviti takvu korist kako se misli", rekla je.
Činjenica je da nema znanstvenih dokaza koji potkrepljuju da obrana od tuče može biti učinkovita, a pogotovo i kada pogledamo podatke, ustvrdila je. "Imamo vrlo vjerodostojne podatke da smo primjerice 1995. godine i 2014. godine imali potpuno jednaki iznos novaca uložen u protugradnu obranu. 1995. smo imali 68 posto šteta koje su došle od tuče, a 2014. godine niti jedan posto. Uz istu količinu uloženog truda, materijala i novaca, zapravo smo imali izrazito veliki raspon tih šeta. To najbolje pokazuje da ona nije djelovala", kaže ravnateljica uprave za klimatske aktivnosti.
Što se same tuče tiče, ona je sigurno pojačana, povećana i bit će je još više sa ovakvim klimatskim promjenama.
Štete su ogromne
Na pitanje što nas čeka u budućnosti, sada kada su nam godine nemarenja o klimatskim promjenama došle na naplatu, Dunja Mazzocco Drvar kaže da je sigurno da nas čekaju situacije koje će biti sve ekstremnije i sve skuplje. "Ono što nas koji se bavimo ovim temama najviše boli, a kada se komunicira o njima, o tranziciji, o načinima sprječavanja daljnjih šteta odnosno posljedica klimatskih promjena, stalno govorimo o tome koliko treba novaca ulagati, a rijetko kada se govori o tome koliko zapravo ove stvari donose štete", rekla je referirajući se na temu tuče.
Imamo podatke koji pokazuju da je šteta već do sada bila izrazito velika. Naravno da sa povećanim problemima će ona biti veća i veća, dodala je "U posljednjih 40 godina, Hrvatska je od vremenskih i klimatskih nepogoda imala štetu koja je bila 2,86 milijardi eura, odnosno 640 eura po glavi stanovnika, što je poprilično velika brojka i u EU razmjerima. Tužno je da je jedan vrlo mali dio tih šteta osiguran", rekla je, dodajući da trebamo razmišljati o osiguranju imovine kao i poljoprivrednih usjeva, da bi spriječili financijsku štetu kada se ne može unovčiti urod.
"Imamo i veliku smrtnost od vremenskih i klimatskih promjena, tHrvatskoj blizu 900 smrti zbog vrućina, poplava, itd."
"Najveći udio u ovim štetama ima suša, to je nešto što možda ne komuniciramo na dovoljan način, zašto što suša spada među one nepogode koje su dugoga vijeka te se akumuliraju…", upozorila je Dunja Mazzocco Drvar.
"Kod nas još uvijek suša drži prvo mjesto što se tiče materijalnih šteta, a na drugom mjestu je mraz. Tuča dođe tek na trećem mjestu", kazala je.
Dunja Mazzocco Drvar u studiju Net.hr-a
Idemo prema suptropskoj klimi
Na pitanje što je s klimom u Hrvatskoj, je li se onda promijenila u odnosu na posljednjih 20-ak godina, Mazzocco Drvar kaže da je. Takve su se stvar, dodaje, događale i ranije, no nikada tako brzo. Nekada se to događalo kroz nekoliko desetaka tisuća godina, a sada je to ne unazad 100 godina, nego unazad nečijeg životnog vijeka. "I dalje će nam se promjene sigurno događati. Hrvatska doživljava klimatske promjene kao i svaki kut zemaljske kugle, samo što svaki dio globalno doživljava to na drugačiji način. Neki su pogođeniji, neki manje. Mi se nalazimo na području koje je jače pogođeno jer se zna da je mediteranski bazen jedan od onih dijelova svijeta koji se zagrijavaju brže od ostatka. Čak su nekakve procjene da se 20 posto brže zagrijavamo. Ako govorimo o tom nekakvom porastu temperature u odnosu što smo imali prije 150 godina kada smo postavili tu neku granicu, prije industrijske revolucije, globalno smo mi sada na otprilike na +1,1, a Mediteran je već na +1,5. Hrvatska, a sasvim sigurno njezini južni dijelovi, jesu u toj situaciji da sigurno osjećaju klimatske promjene jače“, pojasnila je.
Definitivno idemo prema nekakvoj suptropskoj klimi i neke promjene ćemo sigurno osjećati, odgovara Dunja Mazzocco Drvar na pitanje možemo li očekivati promjenu klime u Hrvatskoj kroz 20-ak godina. Na neke promjene, kaže, morat ćemo se prilagođavati brzo, a možda čak i protu intuitivno.
Kako se Hrvatska bori s klimatskim promjenama, kako komentira odluku EU o zabrani vozila na fosilna goriva te kako teče tranzicija industrije, pogledajte u cijelom intervjuu.
