Na ta pitanja nimalo optimistične odogovore daje Igor Kralj iz Baške Vode, ribar sa 17-godišnjim iskustvom koji je s kolegama nedavno sudjelovao na Susretu ribara u Rapcu.
Crne prognoze
'Ne trebaju nam znanstvenici da i sami ne vidimo da je stanje u Jadranu katastrofalno. Međutim, bojim se da će biti jedino gore, bolje nikako. U području gdje ja ribarim, većinom u priobalnom pojasu, poremećena je kompletna bioravnoteža. Riblji fond na nekim područjima i ne postoji', prenosi Novi list riječi Igora Kralja.
'Kad naletite na ribu veću od 30 dekagrama ravno je dobitku na lotu. Što se tiče same obale, zar zadnjih 10, 15, 20 i više godina nismo prekrili kompletna riblja staništa. Gdje na obali, ne računajući otoke, imate više od 500 metara netaknute obale? Gdje su nekad postojali glamci, kosmeji, špari… – danas je pustinja. Nećemo valjda tvrditi da su samo ekonomski isplative ribe bitne u moru', komentira Kralj naglašavajući kako bi bacanje i dizanje mreža trebalo bolje kontrolirati.
Tko može pomoći?
'Ribarenje u priobalnom području je već sad skoro neisplativo. Nešto se postiže strahovitim povećanjem ribolovnih alata, ali to je već sad kontraproduktivno. Neke vrste su već sad dovedene do kraja. Škarpina od kile do 30 metara dubine postala je egzotika', primjećuje Kralj i poziva Institut za oceanografiju i ribarstvo da se aktivnije uključi u zaštitu Jadrana.
'Ribari su bili gladni i prije sto godina, i prije pedeset, i danas, i bit će za pedeset godina', smatra Kralj.
