Hrvatsko društvo skladatelja predstavilo je u utorak navečer u Zagrebu poslovne rezultate prema kojima su tijekom prošle godine ukupno 263.314 glazbena djela korištena više od 7,3 milijuna puta, od kojih je prikupljeno, kad se odbiju davanja, ukupno 137,6 milijuna kuna.
Autorska glazbena prava su i u 2018. godini bila rastući izvor prihoda hrvatskim i svjetskim glazbenicima, a dinamična glazbena aktivnost kreativne scene međusobno se potiče s rastom turističkog i ugostiteljskog sektora u zemlji, izjavio je glavni direktor službe Zaštite malih autorskih prava (ZAMP) društva Nenad Marčec.
Hrvatsko društvo skladatelja autorima i nositeljima prava će za prošlu godinu raspodijeliti gotovo 99 milijuna kuna autorskih naknada, što je čak 9,4 posto više nego u prethodnoj godini i novi je rekord, dodao je. U obračunima autorskih naknada za prošlu godinu sudjelovalo je 105 tisuća domaćih i inozemnih autora i nositelja prava.
Najveći udio u naplati, ukupno 88 posto, čine prava javnog priopćavanja glazbe (tzv. "mala prava") među kojima su posebno rasle naknade od rastućih sektora koncerata i priredbi.
Rast online i digitalnih prava
Rast od čak 93 posto zabilježila su online i digitalna prava što je posljedica izravnog licenciranja hrvatskog repertoara na online glazbenim servisima kao što su YouTube, Google Play i Deezer u 40 zemalja svijeta, kazao je.
Iako glazbena industrija ne zauzima mnogo u ukupnoj kreativnoj industriji, oko sedam posto, u njoj radi veliki broj ljudi, posebno kao mladi poduzetnici, umjetnici koji se samozapošljavaju. Mi im osiguravamo sustav koji im omogućuje povrat investicije, kazao je Merčec.
U izvješću se ističe da je zabilježen i veći rast prihoda iz inozemstva, od 22,7 posto. Repertoar članova HDS-a najviše je zaradio u Sloveniji koju slijede Srbija, Mađarska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Crna Gora.
Strana pak društva čijim će autorima HDS ZAMP poslati najviše novca za korištenje njihove glazbe na teritoriju Hrvatske su iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD, Njemačke, Srbije i Francuske, kaže se.
Manji pad od 1,1 posto je zabilježen samo kod prava mehaničke reprodukcije, a to je klasična diskografija i privatno kopiranje, a to u ZAMPU smatraju stabiliziranjem situacija u odnosu na velike padove do prije nekoliko godina.
Najemitiraniji domaći i strani autori
"Navedeni rezultati, ugled HDS ZAMP-a u regiji i inozemstvu, kao i pozitivna medijska slika službe zasluga su i naših redovnih i pridruženih članova HDS-a u čije ime i obavljamo ovu djelatnost. Stoga zahvaljujem svima na uspješnoj suradnji, razumijevanju i podršci kroz pojedinačne projekte i ukupno poslovanje", rekao je Nenad Marčec te istaknuo da je sve više korisnika koji razumiju i podržavaju sustav ostvarivanja autorskih prava.
Najveći broj emitiranja na radijskim i TV postajama u kalendarskoj 2018. zabilježila su djela autora koje je ZAMP naveo abecednim redom. To su Ante Pecotić, Branimir Mihaljević, Denis Dumančić, Husein Hasanefendić, Miro Buljan, Neno Belan, Predrag Martinjak, Tonči Huljić, Vjekoslava Huljić i Zlatan Stipišić.
Među prvih deset stranih autora nalaze se uglavnom dobro poznata imena koja već desetljećima drže primat svjetske glazbene industrije: Bruce Springsteen, Bryan Adams, Ed Sheeran, George Michael, Sting, Mark Knopfler, Max Martin, Michael Jackson, Paul McCartney te Prince, rečeno je u izvješću.
Najemitiranija domaća pjesma u 2018. bio je Porinom nagrađeni duet Vatre i Massima "Nama se nikud ne žuri". Slijedi je "Ako te pitaju" autorskog tandema Vjekoslave i Tončija Huljića u izvedbi Petra Graše, a na trećem mjestu je "Do posljednjeg retka" u kojoj su se Miji Dimšić autorski pridružili Damir Bačić, Vjekoslav Dimter i Branimir Jovanovac.
Kod stranih pjesama na domaćem terenu "These days" Rudimentala ft. Jess Glynne, Macklemore & Dan Caplen je najemitiranija, a slijede je "Feel it still" Portugal. The Man i "Girls like you" Maroon 5 feat. Cardi B.
