Djed i baka iz Ludbrega s minimalnim mirovinama od ukupno 600 eura dobili su presudu da plaćaju više od 200 eura mjesečno alimentacije za unuka, iako i njihov sin, mada neredovito, plaća alimentaciju. No, sud to nije uračunao, već je sav teret prebacio na leđa dvoje umirovljenika, piše Deutsche Welle.
Kakva je pak logika da se paru starijih ljudi iz Sesveta šest godina nakon što im je poginuo sin jedinac, presude zaostaci od 13.000 eura i još odredi mjesečna alimentacija, iako su unuci preko mirovinskog ostvarili obiteljsku mirovinu i primaju dječji doplatak? Oni su ovršeni, a unuke više nisu viđali. Godinama ga nije viđala niti baka iz Donjeg Miholjca, iako je plaćala alimentaciju, a unuk je barem jednom godišnje iz Njemačke dolazio u susjedno selo drugoj baki i djedu.
Snahe zabranjuju viđanje unuka
Ovo su samo neki primjeri hrvatske prakse, po kojoj bake i djedovi, koji jedva sastavljaju kraj s krajem uz mizerne mirovine, moraju skrbiti i o svojim unucima, i to po američkom zakonu koji je još 2014. uvela tadašnja SDP-ova ministrica Milanka Opačić. Upozorila je na to Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, koja kaže da su trenutačno u Hrvatskoj ovršuje 115 umirovljeničkih obitelji (u resornom ministarstvu navode brojku od 114 obitelji) na temelju sudskih presuda, nerijetko s visokim zaostacima.
„No, nigdje nije zabilježen broj, a prema našim procjenama, njih je najmanje dvjestotinjak koji su dobrovoljno pristali sudjelovati u uzdržavanju unučadi, vođeni željom da ne dovedu u opasnost odnose s unučadi", kaže Petrović.
Naime, prema njenim riječima, puno je slučajeva da nakon sudskih presuda, koje znaju potrajati i godinama, snahe zabrane viđanje djedova, baka i unučadi, a u takvom slučaju nema drugog rješenja nego putem Zavoda za socijalnu skrb tražiti sudsku odluku, koja u tom slučaju završava nerijetko i ovršivanjem unučadi na način da se viđanje omogućava uz potporu socijalnih i policijskih djelatnika. "Tko to želi svojim unucima?“, kaže Petrović.
Navodi primjer obitelji Račić iz Like koja za dobrobit svoje četvero unučadi odustaje od zahtjeva za njihovim viđanjem, iako im se iz mirovina redovito usteže alimentacija, jer njihov sin nije u mogućnosti plaćati.
Ovršuje se do 75 posto mirovine
"Uz sudske troškove, iznos ovrhe sa svim zaostacima popeo im se na oko sedam tisuća kuna (929 eura) mjesečno za oboje i toliko je obustavljano kroz godinu dana, a za život im je ostajalo oko dvije tisuće kuna mjesečno", navodi naša sugovornica.
Ona dodaje da, iako je obveza zamjenskog uzdržavanja propisana Obiteljskim zakonom, tek je provedbeni Zakon o privremenom uzdržavanju to detaljno razradio, a bake i djedovi sudski su prisiljeni plaćati alimentaciju za unučad onda kada njihov potomak (najčešće sin, znatno rjeđe kći) zbog nezaposlenosti, bolesti ili zanemarivanja ne plaća uzdržavanje.
"Prema Ovršnom zakonu, mogu biti ovršeni i do 75 posto mirovine, dok se ne pokriju zaostaci, a onda se nastavlja s do 50 posto mirovine“, objašnjava naša sugovornica.
Ta bi praksa od iduće godine ipak trebala otići u povijest, nakon što su SUH i Vlada dogovorili da alimentaciju više ne snose djedovi i bake. Naime, iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za DW potvrđuju da bi do konca godine trebao biti izrađen nacrt prijedloga Zakona o privremenom uzdržavanju, koji bi trebao stupiti na snagu u proljeće 2024. godine.
Njime se uvodi alimentacijski fond putem kojeg će država isplaćivati iznos alimentacije, odnosno uzdržavanja za djecu čiji roditelji ne izvršavaju svoje obveze, a država će se kasnije namiriti od obveznika uzdržavanja, a to je ono što su tražili u Sindikatu.
"Tijekom prošle godine područni uredi Hrvatskog zavoda za socijalni rad (bivši centri za socijalnu skrb), zaprimili su 3322 pravomoćne sudske odluke o uzdržavanju. Nadalje, prema podacima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, u rujnu ove godine bilo je više od 2600 obveznika koji nisu plaćali uzdržavanje. U tim slučajevima djeci je država isplaćivala privremeno uzdržavanje, a roditeljima koji nisu plaćali alimentaciju naloženo je vraćanje isplaćenog iznosa privremenog uzdržavanja državi", navode iz Ministarstva rada.
U tim postupcima Republiku Hrvatsku zastupa Državno odvjetništvo. Prema podacima iz rujna, od 1065 obveznika je naplaćena tražbina, a kod njih 1598 je postupak naplate je još uvijek bio u tijeku, odnosno neki su uplaćivali mjesečno određeni iznos u državni proračun do potpunog povrata.
Čak 9000 djece ne prima alimentaciju
Po riječima predsjednice Sindikata umirovljenika, čak 9000 djece u Hrvatskoj ne prima alimentaciju mada na nju imaju pravo, ali bi ih u stvarnosti moglo biti puno više.
"Prema izmjenama Zakona o privremenom uzdržavanju, država će plaćati alimentaciju za svu djecu za koju roditelj obveznik ne plaća redovno mjesečno uzdržavanje, i to sve do njihove 18. godine, a ne kao do sada, do najviše treće godine. Za privremeno uzdržavanje koje bi toj djeci plaćala država putem Agencije za osiguranje radničkih tražbina godišnje će se osigurati 22 milijuna eura“, kaže Petrović.
No, uvođenje alimentacijskog fonda ne znači da će umirovljenici biti definitivno oslobođeni obveze skrbi o unučadi. Naime, iz Ministarstva ističu da su predstavnici Matice umirovljenika i SUH-a upoznati da se izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona neće mijenjati obveza po kojoj bake i djedovi moraju uzdržavati unuke, poštujući načelo pomaganja svih članova obitelji, kao i načelo razmjernosti.
To znači sljedeće: ako roditelj ne uzdržava maloljetno dijete, dužni su ga uzdržavati baka i djed po tom roditelju. No, ističu da su u prvom redu roditelji dužni uzdržavati maloljetno dijete. S druge strane, podsjećaju i da je punoljetno unuče dužno uzdržavati baku, odnosno djeda, ako oni nisu sposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za život ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine i ako su ga oni uzdržavali ili su se brinuli o njemu dulje vrijeme.
POGLEDAJTE VIDEO: Škole posegnule za ovrhama jer školske obroke ne mogu platiti svi roditelji. Je li rješenje u 'besplatnim' obrocima svima?
