Copernicus Climate Change Service (C3) objavio je u utorak da je protekli mjesec bio najtopliji lipanj otkad se mjeri temperatura zraka. Tako je prosječna globalna temperatura u lipnju bila za jedan Celzijev stupanj viša od klimatološkog prosjeka. Još je ekstremniji bio lipanj u Europi jer je prosječna temperatura bila čak dva Celzijeva stupnja viša nego što je uobičajeno.

Cijeli Celzijev stupanj pomaka

"C3S je servis koji daje informacije o klimi u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti za Europu i ostatak svijeta. Temelji se na istraživanjima koja se provode u sklopu svjetskog klimatskog istraživačkog programa, a prema pravilima koja definira globalni klimatski opservacijski sustav.

Prema ovom izvoru, prošli je lipanj bio najtopliji od 1880. godine do danas. Informacija da je lipanj najtopliji ne iznenađuje, s obzirom na gotovo svakodnevna izvještavanja diljem Europe o mjerenim visokim temperaturama. Interesantno je da je odstupanje gotovo cijeli Celzijev stupanj veće od dosadašnje najveće anomalije", komentirala je za Jutarnji klimatologinja Lidija Srnec iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

Rekordi su obarani i u Hrvatskoj.

"Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka u odnosu na 30-godišnje razdoblje od 1961. do 1990. bila su između dva u Komiži i 4,7 Celzijevih stupnjeva u Pagu. Protekli lipanj drugi najtopliji u nizu od početka 20. stoljeća na postajama Zagreb - Grič, Osijek, Gospić i Hvar“, istaknula je.

A bit će samo gore.

Rastu tempetarute u svim godišnjim dobima

"Učestalost toplinskih valova i drugih ekstremnih vremenskih događaja danas je vjerojatnija nego u prošlosti. Naime, istraživanja su pokazala da s globalnim zatopljenjem raste vjerojatnost učestalosti ekstremnih događaja, njihov intenzitet i trajanje. Samim time u budućnosti su vjerojatniji intenzivniji toplinski valovi", pojasnila je Lidija Srnec.

Ustvrdila je da simulacije regionalnim klimatskim modelima za područje cijele Hrvatske daju porast temperatura u svim sezonama.

"Osim porasta srednjih temperatura zraka, očekuje se i porast maksimalnih, ali i minimalnih temperatura te broja toplih i vrućih dana (dani s maksimalnom temperaturom zraka iznad 25 i 30 Celzijevih stupnjeva), odnosno dana s toplim noćima (minimalna temperatura se ne spušta ispod 20 Celzijevih stupnjeva). To znači da ljeti možemo očekivati veći broj toplinski neugodnih dana za ljude", zaključila je Lidija Srnec.