Prema odluci Vlade RH, od 1. siječnja 2024. godine ukida se prirez. Kako je u rujnu objašnjavajući nove porezne reforme objasnio ministar financija Marko Primorac, prirez će od 1. siječnja biti ukinut za sve kategorije dohotka, njih pet, a jedinicama lokalne samouprave će biti omogućeno da kompenziraju dotadašnji prihod od prireza većim stopama poreza na dohodak i to samo kada je riječ o kategorijama dohotka od nesamostalnog rada i dohotka od samostalne djelatnosti.
Odluka o ukidanju prireza naišla je na burne reakcije, a najviše gubitaka zbog prireza osjetit će Zagreb. Stoga je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević kazao da neće imati druge nego maksimalno povećati porez na dohodak kako bi nadomjestio teške financijske gubitke koji bi tako nastali.
Bjelovar spušta porez
I dok Tomašević diže porez na dohodak, neki su se odlučili taj isti porez smanjiti. Naime, bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak najavio je da će od Nove godine Bjelovar koji već neko vrijeme nema prirez, dodatno rasteretiti građane spuštanjem stope poreza na dohodak.
"Kada smo odlučili ukinuti prirez, bila nam je baš frka kako će to ispasti i što će se dogoditi. Mnogi su nam rekli da je to samoubilački potez i da se odričemo ogromne količine novca“, kaže bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak u razgovoru za Net.hr.
POGLEDAJTE VIDEO: Ukidanjem prireza trebalo bi doći do povećanja plaća - ali čijih i kako?
"Prvi smo grad u Hrvatskoj koji je najavio dodatno smanjivanje poreza“, rekao nam je, dodajući da će zbog toga grad imati oko 900.000 eura manje u gradskoj blagajni.
Za prvu skupinu, raspon je od 15 do 23 posto, a Bjelovar će imati 18 posto. U drugom razredu, gdje raspon iznosi od 25 do 34 posto imat će 28 posto.
No, gradonačelnik se ne boji. Štoviše, smatra da ovo dodatno rasterećenje može doprinijeti još boljem razvoju grada. "To radimo zato jer smo uvjerenja da što su manji porezi, više je zaposlenih, povećavaju se investicije i širi se baza od koje se uzima manji porez, a u konačnici se dobije ista količina tog poreza u gradskoj blagajni", pojašnjava, dodajući da je njihov cilj stvoriti okruženje za nove investicije, nova bolja radna mjesta i u konačnici će to, kao što je bilo i prije, dovesti do boljeg punjenja gradskog proračuna.
Hrebak smatra da je to teži, ali ispravniji i dugoročniji put. "Mi danas imamo više novaca u gradskoj blagajni bez prireza nego što smo preuzeli kada smo imali prirez. Taj novac, koji građanima ostaje, jednostavno negdje mora završiti i završava vjerojatno u povećanju plaća, u otvaranju novih radnih mjesta i opet se kroz nešto dobro građanima taj novac opet vraća u gradsku blagajnu, ali ovog puta sa nižim porezom“, rekao je.
Dodaje da je tada bilo nekih 150 mjesta u IT sektoru, a danas ih ima blizu 500. "To su ogromne plaće. U IT sektoru, grad daje svakoj firmi koja dođe i otvori ured u Bjelovaru besplatan prostor, besplatne režijske troškove. Sve besplatno, samo trebaju doći i zaposliti ljude. A to su plaće od 2 pa do 3000 eura neto. I to su plaće koje opet puno više pune gradski proračun i vraćaju nama novac koji smo uložili“, pojašnjava nam.
Novac koji ostane građanima, a ne ide u gradski proračun, u Bjelovaru kompenziraju EU fondovima. Naime, grad Bjelovar je već 6 godina zaredom među 10% najuspješnijih gradova po povlačenju sredstava iz EU fondova. Hrebak kaže da s jednim eurom iz gradske blagajne, povlače 4, 5 i više eura iz europske blagajne.
Teži put koji ne donosi političke poene
Na pitanje zašto taj uspješni model koji je u Bjelovaru ne iskopiraju i drugi gradovi, gradonačelnik kaže da zato što je to teži put i on ne donosi političke poene. "Ako se kaže građanima da će im rasti plaće 10 eura, reakcije su bile "bolje da nam niste ništa dizali, to je samo 10 eura". Građani to ne doživljavaju kao neki dobar potez, ali u konačnici doživljavaju kao dobar potez jer vide preobrazbu grada, vide da to sve funkcionira, ima svoj smisao, da se grad razvija i napreduje. To vide. Ali ovi kratki potezi, nije im to baš jasno zbog čega i zašto", pojasnio je.
Upitan mogu li takve stvari i pozitivni pomaci u manjim gradovima diljem zemlje dovesti do decentralizacije Hrvatske, Hrebak kaže da je upravo to njihov cilj. "Naš cilj je da građanima kažemo da nije sve u Zagrebu, dođite u Bjelovar, živite u Bjelovaru, plaćajte manje poreze u Bjelovaru, imat ćete jednako kvalitetan život, a Zagreb je, kada ga se malo poželite, 45-50 minuta udaljen od Bjelovara", rekao je.
Smatra da se već počela događati ta decentralizacija. "Ljudi počeli seliti u Samobor, u Svetu Nedelju, Bjelovar, Križevce, u sve male gradove u kojima je lijep i jeftin pristojan život, koji imaju jako kvalitetnih sadržaja".
Njihova prednost je i učinkovita gradska uprava koja sada zapošljava nešto više od 70 ljudi, dok ih je kada je preuzelo grad bilo zaposleno 93. Tu su, ističe, također uštedjeli. "Mi smo napravili brzu, malu, digitaliziranu i učinkovitu gradsku upravu, dok je Zagreb trom, velik i ogroman sustav i naravno da taj sustav košta, građani ga moraju plaćati, sve veći su troškovi života. Logično je da mi manji gradovi stvaramo pretpostavke da želimo dovesti dio građana u svoje gradove i ojačati ih. To je prirodno, to je dobro i decentralizacija je nastupila već u Hrvatskoj. Nije ju birokratskim perom nitko napravio, nego je jednostavno tržište odlučilo tome", kaže Hrebak.
"Želimo poslati snažnu poruku – dođite u Bjelovar, u Bjelovaru je jednako kvalitetan, siguran život, manje će vam derati kožu gradska uprava. I želimo poslati poruku poduzetnicima da njihov euro u Bjelovaru vrijedi više nego bilo gdje drugdje u Hrvatskoj", zaključio je Dario Hrebak u razgovoru za Net.hr.
