Jedan od najvažnijih potpisa u mandatu ministar gospodarstva stavio je na projekt izgradnje plinovoda, kojim će plin iz područja Kaspijskog jezera ići u Europu i preko Hrvatske. Koliko je potpis važan, govori i to što je ministra u Baku pratio sam premijer.
"Hrvatska je u ovom projektu doslovce na kraju plinovoda, ali - s obzirom na naše luke na Mediteranu - duboko u srednjoj Europi", naglasio je predsjednik Vlade Zoran Milanović.
Projektom Transadrijskog plinovoda plin bi se iz Azerbejdžana prenosio preko Turske i Grčke do Albanije i potom do južne Italije. Hrvatska bi se u projekt uključila kroz spojni, Jadransko-jonski plinovod, koji bi se gradio iz Albanije, preko Crne Gore i BiH, do Splita, odakle bi plin išao u ostatak Europe.
"Ovaj projekt omogućava Hrvatskoj diverzifikaciju dobave i bitno povećava sigurnost opskrbe, te otvara mogućnost tranzita plina kroz Hrvatsku u druge zemlje. Ta bi ulaganja samo u Hrvatskoj iznosila više stotina milijuna eura", rekla je Branka Belamarić, voditeljica odnosa s javnošću Plinacra.
Konkretno, ukupna ulaganja u 510 kilometara budućeg Jadransko-jonskog plinovoda iznose oko 620 milijuna eura. Od toga će se u Hrvatskoj graditi 250 kilometara, što će stajati oko 330 milijuna eura.
Projekt, kažu stručnjaci, teško može biti značajniji.
"Hrvatska dobiva novi dobavni plinovodni pravac, i to novoga plina iz izvora koji su van ruske regije. Na taj način Hrvatska postaje čvorište sa više dobavnih pravaca, plus toga, unutra se uključuje i LNG, ako se izgradi na Krku", naglasio je Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.
A namjere oko terminala u Omišlju premijer nije propustio spomenuti ni u Bakuu.
"Plan nam je proširiti broj izvora opskrbe, a isto tako smo u ozbiljnim pripremama za izgradnju LNG terminala kod luke Rijeka, kao dodatnog izvora opskrbe zemljama srednje i istočne Europe", dodao je Milanović.
I zato bi, kako je rekao premijer, s tim projektima položaju Hrvatske na energetskom tržištu bio komotniji.
"Svaki plinovod, otkuda god dolazio, ima ventil u svakoj zemlji, i na tom ventil uvijek regulira neka politika, ili novac. Ovdje smanjujemo tu ovisnost o drugome, odnosno povećavamo broj izvora", dodao je Šunić.
Gradnja plinovoda trebala bi početi 2015. ili najkasnije 2016., a prvi kubici plina krenut će 2020. S njima bi, vjeruju u vladi, Hrvatska postala zemlja s najjeftinijim plinom u jugoistočnoj Europi.
