Godine 1898. Carl Duisberg iz EF Bayera, poslao je poslovnom prijatelju Weyermannu 12 paketića heroina, uz pismo u kojemu napominje da se radi o "novom sredstvu", koje se "propisuje protiv podražaja na kašalj"... Kada je tada, prije više od sto godina, heroin registriran u Carskom patentnom uredu, sve je izgledalo u najboljem redu, stoji u napisu 'Heroin: od sirupa za kašalj do smrtonosne droge', što ga je Đurđica Španiček, prema 'Die Woche', priredila za časopis 'Polimeri'.
U početku je ova danas poznata droga bila tek "tržišnim artiklom dobivenim iz morfina, sastojka opijuma". Sva ispitivanja pokazala su, prema Duisbergovim riječima, "da Heroin premašuje sve slične preparate", jer "ekonomizira" disanje, potiskuje kašalj i smiruje bolove. "Sredstvo ne posjeduje nepovoljna djelovanja", pisao je 1899. tvornički liječnik Theobald Floret.
O heroinu se govori kao o "neprocjenjivom sredstvu", te "ljekovitom blagu". Stručnjaci su novi preparat pozdravili burnim oduševljenjem! Uskoro, heroin je naširoko propisivan u obliku sirupa ili tableta kod gripe i srčanih bolesti, poteškoća s gutanjem, pa i kod ginekoloških poteškoća. Dokumentirana je uspješna primjena kod "štucavice", kod "nimfomanije i hipohondrije"... Korišten je i kao doping.
Proizvodnja heroina dostigla je vrhunac između 1925. i 1930. U tom su razdoblju 23 farmaceutske tvrtke proizvodile više od 34 tone heroina, tek 10 tona za medicinske potrebe. "Povijesno gledajući, danas se može reći da je farmaceutska industrija imala odlučujuću ulogu u stvaranju crnog tržišta drogom", zaključuje se u ogledu objavljenom u časopisu 'Polimeri'.
