Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno od 03. do 06. travnja, pokazuje učinke najnovijih događaja na političkoj sceni na stranački rejning i percepciju političkih aktera. Riječ je o utjecaju pitanja Istanbulske konvencije, zagađenja vode u Slavonskom Brodu, pitanjima kurikularne reforme te odluci o kupovini rabljenih aviona. Sve to utjecalo je na preferencije kako stranaka tako i političara, prenosi N1.
NOVI CRO DEMOSKOP: HDZ bilježi najveći pad od izbora, pogledajte kako stoje SDP, Most…
Da su sad izbori, HDZ bi bio relativni pobjednik
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom travnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Bio bi na vrhu ljestvice s izborom od 26,8 posto (prema 28,9 posto iz ožujka). Osim što je sadašnja razina izborne podrške stožernoj stranci vladajuće koalicije najniža od posljednjih parlamentarnih izbora, HDZ bilježi i najveći međumjesečni pad izborne podrške (-2,1 postotni bod) u ovom mjesečnom istraživanju. SDP na drugom mjestu bilježi izbor od 21,1 posto (u odnosu na 20,8 posto iz ožujka). Tako se prednost HDZ-a pred vodećom oporbenom strankom spustila na razini od 5,7 posto (što je ujedno i najmanja međusobna razlika u posljednjih godinu dana). Peti mjesec zaredom Živi zid je na trećem mjestu, sada s izborom od 11,2 posto (prema 10,9 posto iz ožujka). Most je na četvrtom mjestu s izborom od 8,1 posto (prije mjesec dana 7,1 posto). Tako je ova stranka najveći mjesečni dobitnik na ljestvici izborne podrške (+1 postotni bod).
Nakon vodećeg četverca, Neovisni za Hrvatsku su na petom mjestu s izbornom podrškom od 2,4 posto. Slijedi ih HSS s 2,1 posto, dok podršku između jedan i dva posto bilježi sedam stranaka: BM 365 (2 posto), HNS (1,9 posto), Pametno (1,6 posto), IDS (1,6 posto), HSU (1,5 posto), Glas (1,2 posto) i HSP AS (1,1 posto). Dvije su su stranke s izborom manjim od 1 posto: HDSSB (0,6 posto) i HSLS (0,4 posto). U ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 14,5 posto (prema prošlomjesečnih 14,7 posto).
Desni centar vodi
Prvi put od parlamentarnih izbora mjerena je izborna podrška mogućim koalicijama. Vodeća je koalicija desnog centra, HDZ-HNS s izborom od 24,6 posto (prihvaćanje koalicije među biračima HDZ-a iznosi 84,4 posto, a među biračima HNS-a 60 posto). Na drugom je mjestu koalicija lijevog centra, SDP-HSS-HSU s izborom od 21,6 posto (prihvaćanje koalicije među biračima SDP-a iznosi 83,9 posto, među biračima HSS-a 62,9 posto, a HSU-a 66,7 posto). Slijede dvije samostalne liste: Živi zid s izborom od 12,4 posto i Most sa 7,8 posto. Još dvije koalicijske liste prelaze zamišljeni izborni prag na nacionalnoj razini, a to su: desna koalicija Neovisni za Hrvatski – HSP AS – HKS s izborom od 6,1 posto i Amsterdamska koalicija s izborom od 6 posto.
Na vrh ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara, nakon tri mjeseca, vratio se "Nitko" s izborom od 19 posto. Na drugom mjestu je predsjednica Grabar Kitarović s izborom od 16,5 posto (u ožujku 16,9 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 11 posto izbora (u ožujku 12,5 posto), a slijede ga Ivan Pernar s 6,2 posto (u ožujku 5,3 posto) i Ivan Sinčić s 5,8 posto (prije mjesec dana 5 posto), prenosi N1.
Plenković je sve negativniji političar pa je tako i na samom vrhu te ljestvice s 24,4 posto. Drugo mjesto dijele "svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 13,7 posto (prije mjesec dana 12,3 posto), dok se na treće mjesto vratio Davor Bernardić s izborom od 9,4 posto (u ožujku 9,2 posto). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac s izborom od 9,3 posto (prije mjesec dana 10,6 posto), a Martina dalić nalazi se na petom mjestu s 5,9 posto.
Smjer zemlje podupire 15,2 posto građana
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire tek 15,2 posto građanki/građana (prema 17,6 posto iz ožujka). Čak 77 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, dok ih 7,8 ne zna odgovor na to pitanje.
Razina potpore politici Vlade RH u sedamnaestom mjesecu njezina mandata iznosi 30,7 posto što je za 2,2 posto manje nego mjesec prije. To je ujedno drugi najslabiji rezultat u dosadašnjem mandatu Vlade Andreja Plenkovića.
Školskom ocjenom građani rad Vlade ocjenjuju s 2,15 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,13).
PredsjednicaRepublike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,04 (u odnosu na 3,16 koliko je izmjereno početkom ožujka). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,92 (u ožujku 1,91).
Tema mjeseca - Istanbulska konvencija
Najvažnija tema unatrag mjesec dana je Istanbulska konvencija koja je zanimala 32,5 posto hrvatskih građana. Onečišćenje pitke vode u Slavonskom Brodu je najvažnija tema za 17,9 posto naših građana, dok je na trećem mjestu Vladina odluka o nabavci rabljenih izraelskih aviona s izborom od 12,8 posto. Događanja u vezi s Agrokorom su sada tek na četvrtom mjestu s izborom od 6,8 posto, a slijedi izbor događaja vezanih uz vremenske nepogode u Hrvatskoj Kostajnici i Lici (6,5 posto).
