IFPI izvještava da se piratski posao s ilegalnim kopiranjem i distribucijom audio CD-a miješa u posao godišnje vrijedan 4,5 milijardi dolara, s 500 milijuna prodanih primjeraka, što iznosi jednu petinu od ukupnog broja audio CD-a u jednoj godini. Sve veći udio u piratstvu zadobiva Internet prodaja.
Jedan od najvećih protoka piratskih audio CD-a zbiva se na ruti od Jugoistočne Azije prema Latinskoj Americi, putem koje je u posljednje dvije godine prošlo 34 milijuna CD-a.
Kako bi odgovorila na svoj najveći suvremeni izazov, glazbena industrija je pokrenula 100 međunarodnih istraga. Problem s kojim se suočavaju brzo se širi i obuhvaća područja od organiziranog kriminala koji se bavi masovnom prodajom, a obuhvaća 65-75 posto piratstva, do piratskih stranica na Internetu koje nude milijunima ljudi besplatnu glazbu.
Istočna Europa i Latinska Amerika su područja s najvećim brojem pirata, dok Jugoistočna Azija ima najvišu razinu piratske proizvodnje kojom se hrani svjetsko piratsko tržište. U Europi najvećeg proizvođača i time problem predstavlja Ukraina, koja je zbog pritiska obećala uvođenje protu-piratske mjere. Italija u donošenju takvih mjera nije uspjela, a u Izraelu i Kini je malo napretka od 1999.
Na Internetu piratstvo predstavlja unosan posao koji se širi nevjerojatnom brzinom. Na raznim je piratskim stranicama dostupno 25 milijuna ilegalnih audio fileova, a više od milijarde ih se godišnje downloada. Tako da je tek kap u moru prošlogodišnja akcija skidanja 15 000 siteova koji su držali otprilike 3 milijuna audio fileova.
Glazbena industrija godišnje u nove izvođače ulaže oko dvije milijarde dolara, što je razlog zbog kojega tvrde da "piratstvo ubija glazbu".
