Genom: Hoćemo li se klonirati?

Nacrt ljudskoga genoma koji je objavljen u ponedjeljak, nameće etička pitanja koja su daleko od rješenja i potiču vrlo duboka razmišljanja.

27.6.2000.
16:07
VOYO logo

Mogućnost napretka i pristup informacijama koji je obilježen strkom oko patenata, potiču rasprave o genetici. Američko društvo "Myriad-genetics" zatražilo je, primjerice, od sveučilišta u Pennsylvaniji da obustavi širu primjenu testova za otkrivanje dvaju gena (BRCA1 i BRCA2) sklonosti prema raku dojke i jajnika koje je patentiralo.

Da ne govorimo o klonovima, serijskim kopijama ljudi. Najveća bi noćna mora u genetici bila da se vlade posluže njome kako bi proglasile tko će imati pravo na djecu i tko se može roditi.
Napokon, osim nacističke eugenike, mnoge zemlje poput Sjedinjenih Država prošle su kroz razdoblje kada se provodila sterilizacija duševnih bolesnika. Roditelji koji bi htjeli "djecu po mjeri" mogli bi također odlučiti hoće li pobaciti fetus koji nema dobar genetski profil.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iskorištavanje genetskih informacija od strane osiguravatelja ili poslodavaca, potiče dodatne strahove. Hoće li biti moguće proglasiti "genetsku nesposobnost" za određeni posao? Mnogi genetičari misle da ti podaci (sklonost bolesti...) moraju biti tajna. Među njima je James Watson koji je zajedno s Francisom Crickom dobio Nobelovu nagradu jer je 1953. otkrio strukturu dvostruke uzvojnice DNA, duge molekule koja nosi genetsku šifru pojedinca.

No, primjećuje dr. Daniel Cohen iz Genseta (Francuska), "spol je već čimbenik diskriminacije. Ona postoji pri zapošljavanju žena zbog trudnoće, a muškarci plaćaju skuplje životno osiguranje zbog kraćeg životnog vijeka".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema njegovu mišljenju, morao bi se postići međunarodni konsenzus tako što bi se utemeljila "organizacija UN za etiku, a onda i pravo etičkog upletanja radi kažnjavanja država koje ne poštuju načela koja bi svi prihvatili".

Druge, poput dr. Francisa Collinsa, direktora američkoga Državnog instituta za istraživanje ljudskog genoma (NHGRI) i koordinatora međunarodnog javnog programa Human Genome Project, zabrinjava činjenica što javnost nije procijenila etičke i zakonske dobitke od genetskih istraživanja i primjene genetskih informacija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vijeće Europe: Zahtjev za uvođenjem "bioetičke oznake"

Dovršena mapa ljudskog genoma

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Love island games
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo