Prosječna starost voznog parka u Hrvatskoj je 13 godina, većina građana ne može si priuštiti novi automobil, kazao je Marko Šoštarić s Prometnog fakulteta u Zagrebu. Automobili koji se najčešće kupuju dostupni su onima s prosječnom plaćom.
Broj prodanih Audija, BMW-a i Mercedesa prošle godine se vrtio oko tisuću i pol, a od prošle godine u Hrvatskoj postoji i jedan vlasnik Ferrarija. Na hrvatskim prometnicama se mogu naći i tri Maseratija, jedan Lotus i jedan Rolls-Royce.
Prosječan građanin može si priuštiti srednju kompaktnu klasu automobila
"Kada gledamo potpuno nove automobile onda je tu prosjek nekakva srednja kompaktna klasa. Ono što si prosječna obitelj u RH može priuštiti", rekao je Šoštarić u emisiji Informer.
Nives je svoj automobil uvezla iz Njemačke. Bez obzira na carinu, dodatnu papirologiju i potrošeno vrijeme, više joj ga se isplatilo kupiti tamo nego u Hrvatskoj.
"Meni se isplatilo. Znala sam od koga kupujem, u kakvom je stanju automobil. Dosta brzo smo to riješili, osim što smo čekali te papire, mimo toga smo sve u roku dva dana uspjeli riješiti", ispričala je Nives Tomac koja je automobil kupila od tete.
Carinu je platila 8500 kuna
Platila je carinu od osam i pol tisuća kuna jer je automobil imao dosta veliku koncentraciju ispušnih plinova. Naime, u Njemačkoj su na snazi zabrane prometovanja vozila starijim generacijama dizelaša pa od njih odustaju i kupci i proizvođači.
"Ako automobili ne zadovoljavaju najstrože ekološke norme, ne smiju ulaziti u središta velikih njemačkih gradova. To je rezultiralo time da se automobili koji nisu po najstrožim normama prodaju. Ima više tih automobila pa se oni uvoze u Hrvatsku, ali to nije najveći problem", kazao je Šoštarić.
Ono što bi pomoglo da kupnja automobila u Hrvatskoj bude povoljnija jest održiv porezni sustav.
"Porezi na automobile u RH slični su kao u ostalim europskim zemljama, možda malo veći u odnosu na razvijene zapadne zemlje i tu ima možda prostora za taj utjecaj porezne politike na sigurnost poreznog sustava da se smanje porezi na automobile koji imaju modernije sustave aktivne i pasivne sigurnosti", objašnjava Šoštarić.
