Važnost freske koja je pronađena u najskromnijoj kapelici crkve Santa Maria, ispod slika Vincenta Vittorija, španjolskog slikara iz 17. stoljeća, neizmjerna je. Čini se, naime, da ju je Pietro Cavallini naslikao prije no što je Giotto (1266.-1337.), kojeg se drži ocem modernog slikarstva, oslikao životopis sv. Franje Asiškog. Dosad se, naime, mislilo da su baš Giottove freske označile odmak od plošna, stiliziranog srednjevjekovnog prikaza te uvele formu i perspektivu.
Autor freske u Aracoeliju, Cavallini, bio je majstor rimske škole aktivan od 1273. do 1308. Iako se već cijelo stoljeće raspravlja o tome je li otac modernog slikarstva Giotto ili Cavallini, ono malo radova što se sa sigurnošću atribuira Cavalliniju nije kvalitetom moglo presuditi njemu u korist.
No, novootkrivena freska koja slikarskom tehnikom nedvojbeno upućene na Cavallinija kakvoćom znatno odskače od svega dosad viđenog. Likovni kritičar lista La Repubblica piše: "Freska u Aracoeliju odlikuje se istinskom formom i vrhunac je Cavallinijevog slikarstva. Sad je ključno pitanje odrediti je li naslikana prije 1288. godine, kad je započeo rad na ciklusu sv. Franje u Assisiju, ili poslije. Ako prethodi Giottu, to znači da je Cavallini zapravo začetnik modernog slikarstva. Ako je naslikana poslije, ostaje zabilježena kao vrijedno umjetničko djelo, ali ništa više od toga."
Detalj na freski u Aracoeliju je toranj koji nalikuje tornju na stropnim freskama u Assisiju što su uništene u potresu 1997. Ako su Cavallinijeve freske starije, to bi značilo da one u Assisiju ne samo da nisu od povijesne važnosti, nego su i djelomična kopija rimskih slika.
Do konačnog rješenja zagonetke svijet će morati pričekati još bar 30 godina, koliko će trebati stručnjacima da prouče freske i donesu zaključke.
Crkva Santa Maria u Aracoeliju inače je vrlo posjećena za Božić kad na svakoj od 124 prilazne stube gore svijeće, a gajdaši u kožnim sandalama pred ulazom sviraju božićne pjesme.
