Hrvatska je dobila eksplicitnu potvrdu Europske komisije da će finacirati cestovno povezivanje Dubrovačkog primorja s ostatkom zemlje i modernizaciju i proširenje dubrovačke zračne luke, izjavio je u ponedjeljak potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić.
Potpredsjednik Grčić, koji u Bruxellesu sudjeluje na konferenciji o kohezijskoj politici EU-a, razgovarao je u ponedjeljak s povjernikom za regionalnu politku Johannesom Hahnom.
"Danas smo dobili eksplicitnu potvrdu da će se iz europskih strukturnih fondova financirati dubrovačka zračna luka i cestovno povezivanje juga zemlje s ostatkom Hrvatske. To je veliki dobitak današnjih razgovora", rekao je Grčić.
Potpredsjednk Grčić nije htio izravno odgovoriti da to podrazumijeva financiranje Pelješkog mosta, ali je neizravno to potvrdio ne spominjući most.
Upitan podrazumijeva li cestovna veza izgradnju Pelješkog mosta, Grčić je odgovorio da "cestovno povezivanje juga s ostatkom zemlje u našem prijedlogu iznosi oko 330 milijuna eura. To samo po sebi govori o kako vrijednom projektu se radi".
Na primjedbu da cestovno povezivanje može ići i kroz Bosnu i Hercegovinu, potpredsjednik Vlade je odgovorio da će se "tih 330 milijuna eura po svemu sudeći potrošiti u Hrvatskoj".
Izvor iz Komisije je na upit da komentira činjenicu da u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija nije izravno htio spomenuti Pelješki most te je rekao da ga nije ni trebalo navoditi dok se ne dovrši studija izvedivosti, koja bi trebala biti izrađena do sredine sljedeće godine. Predstudija izvedivosti izrađena potkraj prošle godine pokazala je da je Pelješki most najbolje rješenje za povezivanje hrvatskog juga, a u Komisiji kažu da se neće o tome izjašnjavati dok se ne dovrši studija izvedivosti. Izvor iz Komisije je rekao kako postoje "neke dvojbe" u vezi s objektivnošću te predstudije.
Grčić je najavio da će Hrvatska do kraja ovoga mjeseca poslati konačnu verziju nacrta Partnerskog sporazuma.
Hrvatska je 22. travnja predala nacrt Partnerskog sporazuma, krovnog strateškog dokumenta, kojim svaka zemlja članica utvrđuje prioritete korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova za financijsko razdoblje 2014-2020, što je preduvjet za povlačenje sredstava u navedenom razdoblju.
Komisija je na taj nacrt 31. srpnja poslala hrvatskoj Vladi opširne opservacije i sada očekuje od nje da ih uključi u dokument. Dogovoreno je da Zagreb pošalju Komisiji najprije neslužbenu novu verziju, što se očekuje u sljedećih nekoliko dana, a do kraja rujna očekuje se da će predati konačnu verziju. Većina primjedbi odnosila na to da je nacrt iz travnja bio preopširan i da je potrebno smanjiti broj prioriteta.
Grčić je rekao da je Komisija inzistirala da se preciznije utvrde hrvatski razvojni priorieteti.
"To smo ovoga ljeta odradili i mislim da smo sada novac koji povlačimo iz europskih fondova uspjeli koncentrirati na 15-tak strateških razvojnih ciljeva", rekao je Grčić.
"Povjerenik Hahn je potvrdio da je s Grčićem i imao plodan sastanak.
"Nastavlja se posao kako bi Hrvatska imala Partnerski sporazum na temelju zdrave investicijske stratetije, koja doista može imati stvarni utjecaj na perspektivu zemlje. Ako hrvatske vlasti konstruktivno odgovore na opservacije Europske komsije, nadam se da ćemo imati sporazum u sljedećih nekoliko mjeseci. Ali, kvaliteta mora biti ispred brzine", poručio je Hahn.
Hrvatska je pripremila i dva operativna programa za provedbu kohezijske politike u razdoblju 2014.-2020. Kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija" predviđeno je ulaganje u rast i razvoj 6,881 milijardu eura dok je u Operativnom programu "Učinkoviti ljudski potencijali" namijenjeno 1,582 milijarde eura.
Nakon potpisivanja Partnerskog sporazuma, slijedi postupak odobravanja Operativnih programa, a nakon toga postupak akreditacije, koja je nužna za njihovu provedbu.
Prije potpisivanja Partnerskog sporazuma te odobravanja operativnih programa i akreditacije provedbenog sustava zemlje članice ne mogu povlačiti kohezijska sredstva u ovom programskom razdoblju 2014-2020. Međutim, moguće je da zemlja članica sama financira neki projekt i naknadno traži da se subvencionira europskim sredstvima ako zadovoljava uvjete.
