Velika Britanija je 2015. prihvatila zakon protiv ropstva i uvela doživotne kazne zatvora za krijumčare ljudi, a porast žrtava ropstva možda pokazuje da je u društvu porasla svijest o tom zločinu.
Raste ili broj žrtava ili uspješnost identificiranja
Vojsci spasa, međunarodnoj kršćanskoj karitativnoj udruzi, bilo je prijavljeno 6000 modernih robova od 2011., kada je počela provoditi program podrške za britansku vladu.
Ove godine nešto manje od polovice žrtava trgovine ljudima bilo je prodano kao seksualno roblje, navodi udruga. Za prisilan rad, primjerice u poljoprivredi, bilo je prodano 39 posto, a 3 posto žrtava kao kućno roblje.
Od 2011. identificirana je jedna žrtva prodana za trgovinu tjelesnim organima. Ukupan broj žrtava narastao je na 1554 osoba.
"To bi moglo značiti ili da raste broj žtava, ili ih uspješnije identificiramo", rekla je Anne Read, direktorica u Vojsci spasa za borbu protiv trgovine ljudima i modernog ropstva.
Većina žrtava iz Nigerije, Albanije i Vijetnama
Ocjenjuje se da u Velikoj Britaniji ima najmanje 13.000 žrtava modernog ropstva, ali policija smatra da je to tek vrh ledenog brijega i da je stvarni broj daleko veći.
Žrtve se prodaju kao robovi za rad u poljoprivredi, u barovima, privatnim kućama i za prostituciju. Dolaze iz 95 zemalja, a najveći broj identificiranih ženskih žrtava je iz Albanije i Nigerije. Prvi put je ove godine najveći broj identificiranih muških žrtava iz Vijetnama. Sve je više žrtava trgovine ljudima iz Kine, Indije i Pakistana.
Međunarodna organizacija rada (ILO), Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Zaklada ‘Walk Free’ objavile su u rujnu procjenu da je u 2016. u modernom ropstvu bilo 40,3 milijuna ljudi i napominju da se radi o konzervativnoj procjeni.
Po toj procjeni, 24,9 milijuna ljudi prisilno je radilo u tvornicama, na gradilištima, farmama, ribarskim brodovima i u prostituciji, a 15,4 milijuna bilo je u brakovima na koje nisu pristali. Tri četvrtine njih su žene ili djevojčice, a svaki četvrti rob je dijete.
