ZAGREB - Premda je premijer Ivo Sanader novinarima u utorak izjavio da se sve dogovorio sa sindikalcima te kako još samo "treba utanačiti neke stvari", sporazum između sindikata javnih službi i Vlade na kraju ipak nije potpisan.
Maratonski pregovori trajali su gotovo 14 sati, do dva sata u noći, kada su privremeno prekinuti, a sindikati su ostali pri odluci da u srijedu od osam sati ujutro u štrajk kreću škole i fakulteti. Prema podacima sindikata, štrajku se odazvalo više od 80 posto zaposlenih u školstvu.
Budući da se sindikalne aktivnosti nastavljaju sve dok se ne postigne sporazum, prosvjetarima bi se u četvrtak trebali priključiti zaposleni u zdravstvu, kulturi i socijalnoj skrbi, a sve bi trebalo kulminirati u subotu, 16. svibnja, velikim prosvjednim skupom na Trgu bana Jelačića.
Do tada su sindikati i predstavnici Vlade krenuli u novu rundu pregovora, koja je počela u srijedu u 10.30 sati na Markovom trgu.
Iako je potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor izjavila da su se pregovarači dobrim dijelom približili postizanju sporazuma o plaćama, sindikalci su je, uostalom kao i premijera Sanadera, odmah demantirali.
Tako je šefica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek pred sam početak novog kruga pregovora poručila kako je o nekim zahtjevima načelno postignut dogovor, no da načela za koja se bore sindikati još nisu dogovorena.
"Pred nama je još jako dug put. Načela za koja se mi borimo nisu dogovorena, taj dogovor očekujemo danas. No, ne pada nam na pamet da prodamo kožu radnika. Pregovarat ćemo dok god ne padnemo pod stol", rekla je Avberšek.
Iako predstavnici vlade i sindikata nisu željeli detaljnije govoriti o tijeku pregovora, u pauzama pregovora u utorak neslužbeno se moglo čuti da se radi o trogodišnjem sporazumu za čiju bi provedbu trebalo osigurati oko devet milijardi kuna.
Navodno je dogovoreno vraćanje povišice od šest posto, koju je Vlada zbog krize od ovog mjeseca ukinula, te je usuglašen veći dio sindikalnog zahtjeva za uspostavom pariteta između plaća u javnim službama i plaća u gospodarstvu.
Tih šest posto vratilo bi se zaposlenima u javnim službama u listopadu iduće godine, pod uvjetom da BDP bude rastao dva uzastopna kvartala za ukupno dva posto.
Što se tiče dostizanja plaća u gospodarstvu, to bi se osiguralo rastom osnovice za plaće javnih službenika za 5,6 posto u prvom tromjesečju 2011. te za još 7,6 posto u drugom tromjesečju 2011. godine.
Za izjednačavanje plaće početnika s VSS-om u javnim službama s prosječnom plaćom u gospodarstvu trebala bi osnovica još porasti za dva posto u prvom kvartalu 2012. godine, no oko toga još nije postignut dogovor, neslužbeno se doznaje iz pregovaračkih krugova.
Od rasta plaća javnih službenika trebali bi profitirati i sindikati državnih službi koji su ranije potpisali sporazum s Vladom kojim pristaju na smanjenje plaća za šest posto, jer bi se dogovorena rješenja primijenila i na njih.
Vlada je sindikatima zaprijetila i radnom obvezom, no oni su poručili da nije rat niti izvanredno stanje te da ih ta prijetnja neće pokolebati.
