Koalicija je, osvojivši 71 mandat, sa strankama "četvorke" (HSS, LS, IDS i HNS), koje su osvojile 24 mandata, zadobila nadmoćnu većinu u Hrvatskom saboru.
Zbog izbornog poraza dio je članova Glavnog odbora HDZ-a u siječnju odmah zatražio ostavke svih članova Predsjedništva stranke, ali to se nije dogodilo. Vladimir Šeks izabran je za v.d. predsjednika, a Mate Granić za predsjedničkog kandidata stranke.
Poneseni uspjehom na parlamentarnim, SDP i HSLS udružili su se i na predsjedničkim izborima i istaknuli Dražena Budišu za zajedničkog kandidata.
Predsjednici Republike željeli su postati i Anto Đapić (HSP), Mate Granić (HDZ), Stjepan Mesić (HNS), Tomislav Merčep (HPS), Ante Prkačin (Nova Hrvatska) te neovisni kandidati Ante Ledić, Slaven Letica i Zvonimir Šeparović. Službene kandidature istaknuli su 7. siječnja.
Toga dana je i Upravni sud poništio pretvorbu "Slobodne Dalmacije", međutim to nije okončalo probleme nekad uspješnog medijskog poduzeća.
Na predsjedničkim izborima u drugi krug ušli su Budiša i Mesić, a Ivica Račan je 27. siječnja postao novi premijer.
Prvoga dana veljače, Općinsko državno odvjetništvo odustalo je od kaznenoga progona Ankice Lepej, koja je zbog otkrivanja deviznog računa Ankice Tuđman postala heroina dijela nacije u prethodnoj godini.
Idućega je dana konstituiran Zastupnički dom Sabora, a predsjednik HSS-a, Zlatko Tomčić, imenovan je njegovim predsjednikom i privremenim predsjednikom Hrvatske.
Stjepan Mesić, kojemu su ispitivanja javnog mnijenja isprva davala male izglede, u drugom je krugu predsjedničkih izbora nadmoćno pobijedio protukandidata Dražena Budišu. Mesić je prisegnuo za Predsjednika Republike 18. veljače, a u sjeni toga događaja ostalo je otvaranje stečajnog postupka nad poduzećem "Tisak" i nesreća u kojoj je izgorio glavni pogon šibenskoga TLM-a, vrijedan 20 milijuna njemačkih maraka.
Početkom ožujka održan je prosvjed pred američkim veleposlanstvom u Zagrebu protiv presude Tihomiru Blaškiću, koji je u Haagu osuđen na 45 godina zatvora, a uskoro izbija i afera s "generalima lažnim invalidima".
Vladin povjerenik, Josip Kregar, neko vrijeme doživljavan kao zagrebački Robin Hood, preuzeo je 13. ožujka na sebe svu vlast u Zagrebu, a dan kasnije Sabor je za novoga direktora HRT-a izabrao Mirka Galića.
Toga su mjeseca prvi put za građane otvoreni Predsjednički dvori, Mladen Naletilić Tuta izručen je u Haag, a Vinko Sindičić, u nedostatku dokaza, oslobođen optužbe da je sedamdesetih godina po nalogu Udbe ubio hrvatskog političkog emigranta Brunu Bušića.
Mate Granić oprostio se od HDZ-a i osnovao novu stranku Demokratski centar, za čijega je predsjednika izabran početkom travnja.
Sredinom mjeseca, za predsjednicu HNS-a izabrana je Vesna Pusić, Ivan Jakovčić po deseti je put postao predsjednik IDS-a, a Ivo Sanader drugim predsjednik HDZ-a u povijesti stranke.
Istoga je mjeseca glavna haška tužiteljica Carla del Ponte u Zagrebu potvrdila postojanje tajnih optužnica protiv nekolicine hrvatskih generala, a održan je i prosvjedni skup u Gospiću protiv dolaska haških istražitelja.
U travnju je s dužnosti glavnog urednika HTV-a smijenjen Obrad Kosovac, Pavo Zubak i Ivica Nuić otkrili su javnosti da su vlasnici "Večernjeg lista", a Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja dalo je u Zagrebu srušiti sedmerokatnicu, čime je započelo kampanju rušenja bespravno sagrađenih objekata po Hrvatskoj.
Predsjednik HVIDR-e, Marinko Liović, najavio je u svibnju blokadu granica i masovne prosvjede protiv Vladine politike povratka Srba, u Kumrovcu je nekoliko tisuća ljudi obilježilo 20. godišnjicu smrti Josipa Broza Tita, a, dotad nepoznata, Biserka Legradić pomokrila se na spomenik NOB-u u Veljunu.
Usred političko-povijesnih tema, na zagrebačkom je Trgu bana Jelačića tisuću prosvjednika pušilo jointove, tražeći dekriminalizaciju marihuane, a u Splitu se demonstriralo protiv kriminalizacije Domovinskoga rata.
Prijevremeni izbori za zagrebačku Gradsku skupštinu održani su 7. svibnja, a na njezinoj konstituirajućoj sjednici, zadnjega dana mjeseca, SDP-ovac Milan Bandić izabran je za gradonačelnika četvrtine stanovnika zemlje.
Premijer Račan toga je mjeseca najavio smanjenje PDV-a na 19 posto, što je ministar financija Mato Crkvenac ubrzo opovrgnuo i najavio dodatno oporezivanje alkohola, benzina, kave i cigareta.
U svibnju je Dražen Budiša ponovno izabran za predsjednika HSLS-a.
Krajem mjeseca Državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv 18 pripadnika "hrvatske mafije", a sredinom idućeg mjeseca Vlada je objavila imena 18 generala lažnih invalida.
Krajem mjeseca, Sabor je odbio i HDZ-ov zahtjev da se transkripti razgovora pokojnog predsjednika Tuđmana tretiraju kao arhivska građa, pa ih je predsjednik Mesić nastavio davati medijima na objavu.
Zemlja se nije smirila dolaskom ljeta i godišnjih odmora, iako je turistička sezona bila uspješna. Dalmacija je gorjela, ali se pokazalo da požare ipak nisu zapalili oni koje je desnica požurila proglasiti krivima.
U srpnju su dezertirala 42 ročnika iz vojarne u Puli, Zdravko Tomac, iznenađujuće oštro za jednog socijaldemokrata, kritizirao je Haški sud na obilježavanju Dana domovinske zahvalnosti u Vukovaru, a Dražen Budiša priopćio je da je general Petar Stipetić pod istragom Međunarodnog suda, što je izazvalo potrese u vladajućoj koaliciji.
Ena Begović, autentična glumačka diva, poginula je u prometnoj nesreći sredinom mjeseca, a u Gospiću je 28. kolovoza umoren Milan Levar, haški svjedok kojega nitko nije štitio.
U požaru je poharan stoljetni Arboretum u Trstenom kod Dubrovnika.
Početkom rujna u Zadru su uhićene dvije osobe osumnjičene za pokolj bošnjačkih civila u bosanskom selu Ahmići, a sredinom mjeseca i dvanaestorica za Levarovo ubojstvo, među kojima i Tihomir Orešković. Kasnije se ispostavilo da je taj umirovljeni časnik HV-a uhićen zbog nestanka i likvidacije gospićkih Srba za rata.
Krajem rujna otvoreno pismo javnosti uputilo je dvanaest generala HV-a, a sedmoricu aktivnih idućeg je dana predsjednik Mesić umirovio zbog miješanja u politiku.
Od Vladimira Primorca, suca, odvjetnika, saborskog zastupnika i neospornog moralnog autoriteta, oprostili smo se u tuzi 7. rujna.
Listopad pripada SDP-ovcu Mati Arloviću, koji je zaprijetio raspisivanjem prijevremenih izbora zbog neslaganja s HSLS-om oko Ustavnih promjena, kao i Jošku Kontiću, koji je jednako oštro uzvratio koalicijskom patneru.
Toga mjeseca, Ćiro Blažević i "jedanaestorica vatrenih" potpisali su u Zagrebu peticiju za obranu dignititeta Domovinskoga rata, a potom u Maksimiru sa Škotima odigrali neriješeno u kvalifikacijama za svjetsko prvenstvo.
U studenom je podnesena kaznena prijava protiv Nevenke Tuđman, a njezina je obitelj ustvrdila da se iza toga krije pokušaj blaćenja prvog hrvatskog predsjednika.
Zastupnički dom je izmjenama Ustava smanjio ovlasti Predsjednika Republike i iz naziva parlamenta izostavio pridjev državni.
U Ogulinu je u drugoj polovici studenoga ranjen 21 ročnik u eksploziji granate, a ministar obrane, Jozo Radoš, odmah je ponudio ostavku, koju premijer kasnije nije prihvatio.
U Zagrebu je održan sastanak na vrhu, najveći međunarodni skup ikad održan u Hrvatskoj, protiv kojega je, umjesto najavljivanih deset tisuća, prosvjedovalo petstotinjak ratnih dragovoljaca i Zvonimir Šeparović.
U prosincu je umro pjesnik i političar Vlado Gotovac, od kojega se na zagrebačkom Mirogoju oprostila obitelj, državni vrh, prijatelji, pristaše i brojni sugrađani.
Početkom prosinca, na Osmoj izbornoj konvenciji SDP-a Ivica Račan ponovno je izabran za predsjednika stranke, a Žarko Puhovski za novoga predsjednika HHO-a.
Zadnji mjesec u godini pamtit će se po izlasku prvoga broja novoga dnevnog lista "Republika" i aferi "Grupo". Istoga su dana, pod sumnjom da su sklopili tajni ortački ugovor kako bi zavladali većinom medijskog prostora, spektakularno pritvoreni medijski magnat Nino Pavić i Vinko Grubišić. No, idućega dana pušteni su iz pritvora, uz obrazloženje da protiv njih nema dovoljno dokaza. Ivića Pašalića, za kojega "Republika" tvrdi da je umiješan u ortaštvo, policija nije ispitivala.
U prosincu je održan štrajk javnih i državnih službenika, a nagradu "Aleksandra Zec", nazvanu po, za rata ubijenoj, zagrebačkoj djevojčici, HHO je dodijelio Leonu Levaru, sinu ubijenog Milana.
Obilježena je godišnjica smrti prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, Split je dobio trg s njegovim imenom, a Zagrebu je vraćen Trg žrtava fašizma.
U zadnjem mjesecu milenijske godine, Janica Kostelić odnijela je petu pobjedu u slalomu za Svjetski kup, a i Zlatko Kramarić je postao novim predsjednikom LS-a, austrijska "Styria" većinskim vlasnikom "Večernjaka", premijer Račan pozvao je u Zagreb hašku tužiteljicu del Ponte i "ideesovac" Damir Kajin rekao kako su prijevremeni parlamentarni izbori bolje rješenje od međunarodne izolacije zbog nesuradnje s Haagom.
