Europska komisija procjenjuje da će nadolazeće generacije Hrvata biti sve bolje u otkrivanju dugovječnosti.
Muške bebe rođene ove godine živjet će prosječno do 74 godine, a ženske do 81. Njihovi unuci, odnosno unuke, rođeni 2060. godine živjet će prosječno do 83., odnosno, 88. godine. No, zabrinjavajuće je što će ih biti znatno manje. Procjene kažu da će do 2060. broj stanovnika pasti s 4, 3 milijuna na 3,7 milijuna.
"To Unija neće rješavati, zato ona i upozorava. Nije pitanja broja stanovnika, pitanja je promjena u dobnoj strukturi. To je jedan strahovit porast starijeg stanovništva", pojašnjava demograf Anđelko Akrap.
Osoba starijih od 65, sad je 18,2 posto, a 2060. će biti gotovo 30 posto. Kroz njihov život, Komisija procjenjuje da će se naslušati brojnih ispraznih obećanja o ekonomskom porastu, no neće ga biti. Ni u jednoj od idućih 45 godina Hrvatska neće imati veći rast BDP-a od dva posto.
"Nije to plašenje. To je suočavanje s realnošću", dodaje Akrap.
Međutim, ta surova realnost, neće biti samo Hrvatska, više od pola članica Unije imat će manje stanovnika 2060. godine nego sada. Stručnjaci ističu da se upravo zato i ovakve projekcije, kako bi generacije o kojima se priča, promjene negativne trendove.
Gost RTL Direkta bio je demograf Instituta Ivo Pilar dr.
Ivo Turk.
Je li to i dobra i loša vijest, ili samo loša da će nas
biti manje, ali da ćemo živjeti dulje?
To da ćemo živjeti dulje je dobra vijest, a to da će nas biti
manje i nije dobra vijest. Zbog čega - upravo zbog toga što je
profesor Akrap rekao - doći će do starenja stanovništva. Hrvatska
će imati staru populaciju, već ju i sada ima prema zadnjem popisu
stanovništva 2011. Indeks starenja je bio 115. To je omjer između
starog stanovništva u dobi od 60 i više godina i mlađeg od 19
godina. Stoga ima više starog stanovništva nego mladog.
Kako promijeniti te trendove?
U demografiji ništa ne ide preko noći, svi su procesi dugoročni.
Ono, što mi sada doživljavamo, rezultat je nekih 50 godina
nebrige o demografiji. Da se sada nešto poboljša, trebalo bi se
odmah početi raditi, a efekti bi se vidjeli tek za 20, 30 ili 40
godina.
Postoji li neki potez koji bi neka vlada ili vlast mogla
napraviti da to ima neki efekt u srednjem roku kroz nekoliko
godina?
Da, ali problem je u tome što vlade ne gledaju dugoročno, već u
roku svoga mandata. Treba napraviti strategiju demografskog
oporavka Hrvatske, koju bi sve vlade prihvatile i provodile.
Hrvatska ima višak umrlih nad rođenima - ima prirodnu
depopulaciju, odnosno prirodni pad stanovništva. Najčešće
imigrira mlado, obrazovano stanovništvo, što je najveća
tragedija.
Bi li mogao postojati neki potez da se ponovno rođenom
djetetu, odnosno obitelji, dodijeli 5-10 tisuća
eura?
To je svakako poticajno. Smatram da bi bilo najsvrsishodnije
zaustaviti emigraciju mladih obrazovanih ljudi jer oni odu u
inozemstvo baš kad su u najpovoljnijoj reproduktivnoj dobi.
