- Još uvijek postoje teškoće u nekim domenama suradnje s Hrvatskom - rekla je Del Ponte, prema izvješću za tisak njezina Ureda, na zadnjoj ovogodišnjoj konferenciji za novinare.
Dodala je da je "razočarana" jer je pitanje suradnje Zagreba i Den Haaga ponovno ispolitizirano u hrvatskim medijima. - Hrvatske vlasti mogu imati svoje stajalište o radu ovog suda. One mogu biti kritične prema onome što radi moj ured i prema mojim prioritetima. Ali, to su moje odluke, a ne odluke Hrvatske, i ona ne može uvjetovati suradnju svojim prihvaćanjem naših istraga i procesa - rekla je Del Ponte.
Hrvatske međunarodne obveze proizlaze iz Statuta Suda, Vijeća sigurnosti i članka VII Povelje UN-a, podsjetila je glavna tužiteljica. - To ne smijemo izgubiti iz vida, niti dopustiti da se stanje okrene u medijsku raspravu - naglasila je, dodajući da se otvorena pitanja s Hrvatskom trebaju riješiti "oči u oči". - Spremna sam nastaviti dijalog sljedeće godine - rekla je Del Ponte, izrazivši nadu da će na taj način poteškoće biti otklonjene.
Dio razloga zbog kojih je pitanje suradnje Zagreba i Den Haaga ponovno došlo u prvi plan, smatra Del Ponte, jest okončanje suđenja Dariju Kordiću pred ICTY-jem. Tužiteljstvo Haškog suda u petak je zatražilo kaznu doživotnog zatvora za Darija Kordića i Marija Čerkeza optužene za zločine u srednjoj Bosni.
Del Ponte je pritom dodala da su neki dokumenti, zatraženi od Hrvatske, u Den Haag stigli prekasno, te ih tužiteljstvo nije moglo uzeti u obzir. "Neki od njih odigrali su važnu ulogu... ali drugi su stigli prekasno i nisu bili u dovoljnoj mjeri potvrđeni izjavama svjedoka", tako da ih suci nisu mogli uzeti kao dokaze, rekla je Del Ponte. Što se tiče suđenja koja će doći na red sljedeće godine, Del Ponte je objavila da će početi suđenje Momčilu Krajišniku, što je "prvi slučaj koji će se fokusirati na vrhove bosanskosrpske vlasti".
Bivši jugoslavenski predsjednik, Slobodan Milošević, kako se čini iz riječi Carle Del Ponte, također neće ostati uskraćen za proširenje optužnice za zločine u Hrvatskoj i BiH. - Mogu vam ponoviti što sam ranije govorila, postojeća optužnica ne predstavlja puni sadržaj našeg rada na aktivnostima bivšeg predsjednika. Naša istraga o njegovoj umiješanosti u Hrvatsku, BiH i druge događaje na Kosovu nastavlja se - s mogućnošću da se pojave šire i dublje optužbe od onih koje postoje u sadašnjoj optužici - rekla je Del Ponte.
Naglasila je da će u siječnju sljedeće godine posjetiti Beograd, ali samo u slučaju da dobije prigodu sastati se s novim jugoslavenskim predsjednikom, Vojislavom Koštunicom.
Glede ekshumacije masovnih grobnica, one će se u nešto smanjenom opsegu nastaviti i sljedeće godine u Hrvatskoj i u BiH. - Ove godine u Hrvatskoj i BiH pregledali smo 8 mjesta i pronašli ostatke oko 500 žrtava - pojasnila je.
