Željka Markić je u tužbenom zahtjevu tražila ispravak teksta objavljenog u kolovozu prošle godine navodeći kako je, među ostalim, "žalostan primjer istinske zloporabe novinarske profesije" te "da doslovno ništa od navedenog u predmetnom članku ne odgovara pravom stanju stvari".
Tekst ispravka
U tužbi je iznosila i svoje komentare i vrijednosne stavove o načinu rada i namjerama članka i novinara. Upravo ti stavovi u sadržaju teksta ispravka, kako se navodi u obrazloženju presude, prelaze zakonske ispravke objavljenih informacija.
"Citirani brojni zahtjevi predstavljaju omalovažavajuće i uvredljive komentare uperene spram članka, izdavača i autora članka. Navodi se ili implicira u pogledu članka u cjelini da je žalostan primjer istinske zloporabe novinarske profesije, da članak u cjelini ne odgovara pravom stanju stvari te da su sadržaj, naslov i oprema članka neistiniti i senzacionalistički", stoji u presudi.
Ispavak netočnog navoda, a ne naknada štete
Sudac Branko Holzer u presudi je naveo kako su zahtjevi Željke Markić protivni odredbi Zakona o medijima po kojoj se informacija koja se ispravlja mora jasno navesti odnosno specificirati, dok je ona osporavala istinitost, valjanost i zlonamjernost članka u cjelini.
Osim toga, navodila je i da Express nisu ozbiljne novine, da su dramatizirali spekulacije, nisu provjeravali stanje te da nisu postupali u skladu s minimumom profesionalne novinarske odgovornosti, ali i građanske pristojnosti.
"Ovakvi navodi uopće ne idu za ispravljanjem informacija već se tiču moralnosti, stručnosti i etičnosti novinara, urednika i medija u cjelini što je suprotno svrsi instituta ispravka informacija. Pitanje nakane i stvarnih učinaka spornog članka i informacija te možebitnih povreda prava tužiteljice mogu biti predmetom postupka radi naknade štete od nakladnika, ali ne i postupka radi objave ispravka. Kako predmetni zahtjev nije bio sastavljen u skladu sa zakonom ne postoji niti obveza tuženice za njegovu objavu", stoji u presudi.
