Bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader nepravomoćno je proglašen krivim za aferu Hypo! Osuđen je na kaznu zatvora od 2 godine i šest mjeseci. Sutkinja je kazala kako je Sanader prilikom uvjeta o zajmu dogovorio da mu Hypo banka isplati proviziju u gotovini i to u visini od 5% zajma. To je iznosilo ukupno oko 7 milijuna šilinga. U slučaju HEP Sanader je oslobođen
Sanader će, na temelju presude za aferu Hypo, morati vratiti 3,6 milijuna kuna u roko od 15 dana od pravomoćnosti presude. "Od '94. do '95. za vrijeme Domovinskog rata, u vrijeme visoke inflacije, pa je vlada teško pronalazila banke kod kojih bi se zadužila. Kao pregovarač s Hypo bankom za kupnju zgrada veleposlanstava, umjesto djelovanja u interesu Hrvatske, a u namjeri pribavljanja imovinske koristi za sebe dogovorio da mu Hypo banka kao protuuslugu isplati 5 posto dogovorenog zajma, 7 milijuna šilinga. 4. siječnja 1995. Hypo banka mu je isplatila 7 milijuna šilinga, čime je pribavio protupravnu imovinsku korist od 3,6 milijuna kuna", rekla je sutkinja Jasna Galešić.
PRVE REAKCIJE NAKON PRESUDE SANADERU: Tužiteljstvo zadovoljno, ali kazna im je preblaga
Galerija
'Ratno profiterstvo'
"Iskoristio je svoj položaj i ovlasti te počinio djela protiv službene dužnosti i ratnog profiterstva. Za kazneno djelo protiv službene dužnosti i ratnog profiterstva izriče mu se kazna zatvora u trajanju od 2 godine i šest mjeseci. U kaznu se ubraja i vrijeme provedeno u pritvoru. U državni proračun mora vratiti imovinsku korist koju je protupravno pribavio, dakle 3,6 milijuna kuna. U roku od 15 dana kad presuda postane pravomoćna dužan je podmiriti troškove postupka u iznosi od 6452 kuna, odnosno ukupno 11,542 kune", kazala je sutkinja.
Sanaderu se na Zagrebačkom županijskom sudu sudilo za primanje provizije u ratno doba od austrijske Hypo banke, za što je već bio osuđen, ali je presudu ukinuo Ustavni sud. Postupak je vodila sutkinja Jasna Galešić.
U aferi Hypo Uskok je Sanadera teretilo da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova uzeo proviziju u protuvrijednost od 3,6 milijuna kuna, nakon što je ta austrijska banka Hrvatskoj odobrila kredit za kupnju zgrada diplomatskih predstavništava. Kako se radilo o vremenu u kojem je Hrvatska bila u neposrednoj ratnoj opasnosti Sanader je optužen i da je ratni profiter.
Slučaj ratnog profiterstva
"Tvrdim pred hrvatskom javnošću da nisam ratni profiter", rekao je Sanader u svojoj obrani na kraju suđenja. Tužiteljstvo je, pak, smatralo suprotno i u završnim govorima ističe da je Sanaderu ratno profiterstvo dokazano, ali da on tijekom cijelog postupka umanjuje svoju ulogu.
Prvu osuđujuću presudu u ovom slučaju, koja je Sanaderu izrečena zajedno s presudom za primanje mita od direktora MOL-a za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, 2014. je ukinuo Ustavni sud i zatražio novo suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu.
Ukinuta presuda Sanaderu bila je ujedno i prva presuda za ratno profiterstvo donesena nakon ustavne odluke o nezastarijevanju takvih kaznenih djela, no Ustavni ju je sud ipak ukinuo uz zaključak da Županijski i Vrhovni sud nisu utvrdili je li Sanaderu nastupila zastara kada je optužen te da su povrijedili pravilo primjene blažeg zakona.
Novinari i reporteri ispred Suda čekaju presudu Sanaderu
Presuda u slučaju Planinska
Sanader je nepravomoćno osuđen u slučaju Planinska, gdje je dobio 4,5 godine zatvora zbog optužbi da je primio 17 milijuna kuna "provizije" nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja, na čijem je čelu bio 'pokajnik' Petar Čobanković, 2009. kupilo zgradu u Planinskoj ulici od tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesnica Stjepana Fiolića.
Ponovno mu se sudi i u slučaju Fimi media, nazvanom po marketinškoj agenciji preko koje se, po tvrdnjama tužiteljstva, novac iz državnih institucija i tvrtki izvlačio za HDZ-ov crni fond i privatne potrebe stranačkih dužnosnika.
Početak novog postupka za primanje mita u slučaju Ina-MOL, u koji je u međuvremenu uključen i hrvatskom pravosuđu nedostupan direktor mađarske naftne kompanije Zsolt Hernadi, najavljen je za 23. listopada.
