Trojica razbojnika s autoceste koji su u travnju 2016. ukrali 855.000 kuna od bosansko-hercegovačkog poduzetnika Damira Petkovića zbog teške proceduralne greške Županijskog državnog odvjetništva u Karlovcu i nagodbe s tužiteljstvom neće ići u zatvor, već su dobili uvjetne ili novčane kazne te rad za opće dobro.
Antonio Bojbaša i Antonio Komljen su unajmili Škodu nalik policijskoj te je opremili rotirkama i 25. travnja oko 23 sata na autocesti A1 u blizini tunela Sveti Marko, glumeći policijske "kobre" zaustavili Petkovićevog radnika i oteli mu novac. U svemu im je pomogao Martin Oršulić koji im je otkrio sve informacije o pošiljci novca.
Iako se činilo kako tužiteljstvo ima čvrst slučaj koji će rezultirati s po nekoliko godina iza rešetaka za svakog, razbojnici su se izvukli gotovo nekažnjeni. Bojbaši je godina dana zatvora pretvorena u rad za opće dobro i novčanu kaznu od 50.000 kuna, a Oršolić i Komljen su dobili godinu dana uvjetno uz rok kušnje od tri, odnosno četiri godine.
Plodovi otrovne voćke
Sudac Županijskog suda u Karlovcu, Leon Kovačić prstom upire u tužiteljstvo, jer je ključni dokaz iz spisa, korespodenciju razgovora mobitelom prvookrivljenog s ostalom dvojicom, pribavilo nelegalno, doznaje Jutarnji. Iako je Optužno vijeće tijekom potvrđivanja optužnice potvrdilo i dokaze, za njihovo izuzimanje i pregledavanje tužitelji nisu zatražili nalog suca istrage. Na kraju je odvjetnik obrane zatražio izdvajanje, što su uvažili Županijski, ali i Vrhovni sud.
"Po principu 'plodova otrovne voćke' iz zbirke su izdvojeni podaci za mobitel koji koristi Bojbaša te registar podataka koji koristi Oršulić. Uslijed toga, donošenje osuđujuće presude za drugookrivljenog i trećeokrivljenog bilo je moguće jedino temeljem njihovog priznanja", pojasnio je sudac Kovačić.
No, dogovor okrivljenika s tužiteljstvom nije obvezujuć za suca Kovačića, pa u tužiteljstvu ističu kako je on donio presudu nakon provedene rasprave, a ne na temelju sporazuma stranaka kako je zakonski propisano. U karlovačkom Županijskom državnom odvjetništvu zaključuju kako je "tijekom rasprave obrana optuženika osporavala zakonitost pribavljenih podataka, nakon čega je raspravno vijeće tijekom rasprave donijelo rješenje o izdvajanju tih dokaza". Na tu su odluku uložili žalbu koju Vrhovni sud RH nije prihvatio.
Županijska državna odvjetnica Vera Magdić Bižanović brani jednog od svojih zamjenika u dijelu koji se odnosi na "dogovor" s okrivljenicima oko kazne i tvrdi da je "Državno odvjetništvo zastupalo optužnicu sukladno stanju pribavljenih dokaza i činjenica u predmetu, a s izrečenim sankcijama se suglasilo s obzirom na utvrđene olakotne okolnosti optuženika tijekom postupka, potpuno priznanje kaznenog djela, što je u bitnome pridonijelo okončanju postupka i donošenju osuđujuće presude". No, nikad nije otkrila je li i zašto njen zamjenik propustio od suca zatražiti sporni nalog.
Žrtva se ne može ni naplatiti
Iako je tom presudom trojici razbojnika naloženo da Petkoviću vrate novac, on će se moći naplatiti jedino novom, privatnom tužbom protiv njih. Iako će je sasvim sigurno dobiti, pitanje je opet otkuda će izvući svoj novac, jer su sva trojica razbojnika bez upisane imovine, a dvojica su studenti. Upitno je i zašto su priznali ako bez njihova priznanja ne bi bilo moguće donijeti osuđujuću presudu.
Činjenica je da je istom presudom naloženo trojici razbojnika da vlasniku vrate novac koji su mu ukrali, međutim, on će do njega moći doći tek novom, privatnom parnicom protiv njih. Prevedeno, može se žaliti "upravi vodovoda", jer, kako to kod nas biva, iako će sasvim sigurno dobiti presudu u svoju korist, upitno je odakle će se naplatiti, jer nijedan od okrivljenika nema imovine, a dvojica su studenti. U zraku visi još jedno pitanje: Ako bez priznanja okrivljenika ne bi bilo moguće donijeti osuđujuću presudu, zašto su priznali?
"Te neformalne nagodbe ne predstavljaju nikakvu obvezu za sud i zapravo ih uopće ne bi smjelo biti. Sud nije vezan ni njima ni prijedlozima tužiteljstva za izricanjem kaznene sankcije, osim u takozvanim skraćenim postupcima", poručio je predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, Ivan Turudić pritom ne komentiravši konkretan slučaj.
No, njegove riječi potvrđuje presuda u kraku afere Fimi-media bivšem članu uprave Hrvatskih autocesta, Josipu Sapunaru, koji je umjesto predloženih 11 mjeseci uvjetno, nakon nagodbe dobio dvije i pol godine uvjetnog, a od toga 15 mjeseci bezuvjetnog zatvora.
