Slovenija obilježava Dan državnosti, Janša potiče polemiku o zaslugama

U Sloveniji ni ove godine Dandržavnosti 25. lipnja nije prošao bez političkih reminiscencija i polemika o tome tko je iskazao veću odlučnost u danima raspada nekadašnje Jugoslavije, tadašnja Demosova vlada desnog centra ili kolektivno predsjedništvo republike u kojemu je bilo više članova lijevih stranaka, a koje je vodio MilanKučan, nekadašnji predsjednik slovenskih komunista.

U nedjelju na dan najvećeg državnog praznika čelnik oporbe Janez Janša u svom je govoru povodom 26. obljetnice osamostaljenja kazao da nisu svi tada bili za samostalnu Sloveniju, onda kad su se donosile ključne odluke u parlamentu i vladi, s prepoznatljivim aluzijama na Kučana kojega Janša često naziva prikrivenim liderom stranaka slovenske ljevice, čovjekom koji se povukao iz dnevne politike, ali koji djeluje "iza zavjese" i na sve političke procese ima jak utjecaj.

"Prije 26 godina neki su još plakali za Jugoslavijom, državom koja je bila u stanju raspada, te tvrdili da ćemo morati jesti travu ako proglasimo samostalnost", kazao je u svom govoru povodom Dana državnosti u nedjelju u općini Grosuplje, gdje je njegova izborna jedinica, Janez Janša, predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS).
U vrijeme proglašenja samostalnosti i obrane državnosti Janša je bio ministar obrane u vladi desnog centra koju je okupio Jože Pučnik, do tada politički emigrant i prijašnji politički zatvorenik u Jugoslaviji, čovjek koji je niz godina živio u Njemačkoj i po mišljenjima tadašnje ljevice slabo poznavao političke prilike i odnose snaga Jugoslaviji.

"Za razliku od onih koji su govorili da će nezavisnost biti samobojstvo za Slovence i da ćemo morati jesti travu, Pučnik je govorio da je došlo vrijeme kad Slovenci moraju postati gospodarima na svojoj zemlji", kazao je Janša i svom govoru. Janša je 1992. preuzeo Pučnikovu Socijaldemokratsku stranku Slovenije (SDSS), a kasnije ju preimenovao u Slovensku demokratsku stranku (SDS) i uključio u federaciju europskih pučkih stranaka (EPP).

Polemike oko događaja i uloge pojedinih političkih aktera iz vremena raspada Jgoslavije i borbe za nezavisnost u Sloveniiji pojačava i približavanje ovogodišnjih predsjedničkih izbora na jesen i parlamentarnih izbora čiji je redovni termin predviđen sredinom iduće godine.

Na predstojećim parlamentarnim izborima Janšina stranka po sadašnjim ispitivanjima javnosti ima trostruko već potporu od Stranke modernog centra (SMC) koju vodi aktualni premijer Miro Cerar, ali je odnos snaga stranaka lijevog i desnog centra izjednačen, pa je nesigurno kakva će koalicija u buduće vladati Slovenijom.
Cerar je nedjelju u poslanici državljanima povodom Dana državnosti naveo da je njegova vlada stabilizirala političko ozračje i započela gospodarski oporavak, te pozvao na jedinstvo kako bi se prosperitet mogao još povećati i učiniti trajnim.

"Prije 26 godina smo hrabro i ponosito pred cijelim svijetom proglasili našu samostalnost i neovisnost i kao mlada država pokazali nevjerojatan potencijal. Uspjelo nam je jer smo u ključnim trenucima naše povijesti bili jedinstveni. Tim putem, povezani i s rukom u ruci, moramo naprijed u budućnost, mirno i stabilno, samo prema naprijed", kazao je Cerar.

Sin nekad slavnog jugoslavenskog gimnastičara Miroslava Cerara je 1991. godine bio mladi pravnik koji se nije posebno politički angažirao nego kretao na put stvaranja sveučilišne karijere na Pravnom fakultetu u Ljubljani. On je prije tri godine novoosnovanom strankom osvojio relativnu većinu u parlamentu obećavajući političkuu stabilnost i ekonomski oporavak, ali i uvođenje "etičkih načela" u političko djelovanje.

Na dane stvaranja vlastite države Slovence je u svom govor na središnjoj svečanosti Ljubljani u subotu kasno navečer podsjetio i predsjednik Borut Pahor, u danima "stvaranja povijesti" mladi politolog i zastupnik u skupštini Socijalističke Slovenije, a prije toga i savjetnik u kabinetu predsjednika Milana Kučana.
Pahor je kazao da su Slovenci prije 26 godina pokazali veliku hrabrost i ambicioznost proglašenjem svoje države i njenom obranom, te da je tada stvorena slovenska država i danas "apsolutno sposobna" rješavati sve izazove u koje dolazi, donošenjem odluka koje su u njenom nacionalnom interesu, te uvažavajući zajedničke europske ambicije i stvorena savezništva.

"Danas smo gospodari naše vlastite sudbine", kazao je Pahor.

Prema svim dostupnim javnim ispitivanjima, Pahor je najpopularniji slovenski političar, a mnogi kažu i favorit za osvajanje svog drugog predsjedničkog mandata na predstojećim izborima na jesen.

Pahor je jedini slovenski političar koji je tijekom karijere bio na najvažnije tri državne funkcije, prvo kao predsjednik parlamenta, onda predsjednik vlade i konačno predsjednik države iako potonja dužnost po slovu ustava uglavnom nosi samo protokolarne ovlasti.