U samo četiri akcije u luci Ploče policija i Carina prošle su godine zaplijenili gotovo tonu kokaina i heroina. Droga u Hrvatsku stiže iz Južne Amerike i Azije, a onda se distribuira na europskim narkotržištima, uključujući i hrvatsko.
U istoj luci u studenome pronađeno je 62 kilograma kokaina u improviziranom sanduku magnetima pričvršćenom za oplatu broda koji je iz Južne Amerike uplovio u hrvatsku luku.
"Radi se o izuzetno sofisticiranom obliku krijumčarenja. Izgleda na prvi pogled dosta zahrđalo. Ali kad se pogleda malo na koji je način on izrađen, na koji je pričvršćen. Na dubini od 16 metara uspjeli su skinuti metalni spremnik koji nije jednokratan nego je namijenjen za više krijumčarenja", objašnjava Dražđen Rastović voditelj Službe kriminaliteta droga PNUSKOK-a.
Svega mjesec dana ranije, u listopadu, u istoj teretnoj luci najveća zapljena heroina u hrvatskoj povijesti. Pronađen je skriven u brodu koji je iz Južne Amerike u Ploče došao preko Turske.
"Pregledom 80 olovnih ingota odljevaka u 40 od njih je otkrivena šupljina ispunjena heroinom ukupno, dakle, gotovo 220 kilograma heroina", kazao je Pero Perić, voditelj Jedinice za mobilne službe Carine Dubrovnik.
U samo te dvije akcije hrvatska policija zaplijenila je drogu tržišne vrijednosti 17 milijuna eura. Iznos zbog kojeg i na policijskoj konferenciji za medije izloženi plijen čuvaju do zuba naoružani specijalci.
U pitanju su posljednje dvije od oko 9500 zapljena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednjih desetak godina. Iako nije jedina jadranska luka, magistar kriminalistike Dubravko Klarić kaže da je ova u Pločama krijumčarima praktična.
"U Rijeci imamo Brajdicu terminal, imamo na drugoj strani Jadrana u Italiji. Tako da nešto specifično da bi baš izabrali Ploče, logično je. Jer ako uđe brod u Jadran, njemu je najbliža luka za istovar kontejnera su Ploče", objasnio je Klarić.
Osim rekordne zapljene heroina, u istoj luci u travnju prošle godine policija i carina su presrele i najveću količinu kokaina. Gotovo 600 kilograma droge bilo je položeno u dno kontejnera s bananama.
Kontejner je bio na brodu koji je u veljači krenuo iz Ekvadora, oko Južne Amerike, pa preko Atlantika i Mediterana da bi u Ploče uplovio krajem ožujka.
"Kokain nije bio namijenjen hrvatskom tržištu, nego je bio namjenjen distribuciji na ilegalnom tržištu nama susjednih zemalja", rekoa je Ivan Pavletić, načelnik PU dubrovačko-neretvanske.
Nakon istovara kontejner je ostao tjednima u luci. Iako je policija neko vrijeme nadzirala teret s ciljem hvatanja krijumčara, po drogu vrijednu pola milijarde kuna nitko nije došao.
"Isto tako kao što naša služba, kao što mi opserviramo i provodimo obrade, isto tako i oni znaju i prate cijelu situaciju, prate pošiljku. I vrlo je teško onda dovest u nekakvu vezu samog organizatora krijumčarenja s drogom koja je pronađena. I to znaju, bolje pustit to, nego se iskompromitirat i u krajnjoj liniji pasti i biti uhićen", tvrdi Klarić.
Ni u jednoj od tri spomenute akcije policija nije uhitila nikoga. No, zato je u listopadu prošle godine uhićena 28-ogodišnja Brazilka u zagrebačkoj zračnoj luci. U sebi je imala kilogram kokaina raspoređen u 76 kapsula koje je progutala. Ona je bila kurir ili takozvana mula. Carinska služba u zračnoj luci već ju je na letu detektirala kao sumnjivu osobu.
"Nekakvi uobičajeni trigeri su da su karte kupljene u zadnji tren i da su plaćene u dosta većem iznosu od uobičajenog. Putovanja su kratka i pokušavaju ostaviti dojam da se radi o turističkom putovanju. Ali svi znamo da ako planirate turističko putovanje da ćete planirati da vam karta bude jeftinija", kaže Tihomir Žegrec, predstojnik Graničnog carinskog ureda Zračna luka Zagreb i Pošta.
Brazilka je odvedena u bolnicu gdje su rendgenom u utrobi otkrivene kapsule. Onda je samo trebalo čekati.
Čekali su punih deset dana. Samo u 2021. ova služba uhvatila je još dvije brazilske mule. Muškarca koji je drogu krijumčario u kremama za tuširanje i bombonima, te ženu koja je teret ušila u grudnjak. Klarić upozorava da puno više mula prođe nego što ih se uhvati.
"Danas u tim državama visokog migracijskog rizika nije teško naći one koji će za količinu od dvije ili tri tisuće dolara ili eura nešto prokrijumčariti u tijelu. Nemojmo zaboravit da je to nekako kontinuitet preko 30-ak i više godina. Nema staroga i novoga u krijumčarenju. Ima samo više aktualnog i manje aktualnog", kaže Klarić.
Većinu droge koja preko Hrvatske traži svoj put u ostatku Europe krijumčari takozvani Balkanski kartel. Prema procjenama stručnjaka, krijumčare više od 60 posto droge koja raznim rutama ulazi u Europu.
"Kroz kriminalne ćelije koje sudjeluju u financiranju,
orzaniziranju, krijumčarenju i distribuciji kokaina prvenstveno
na ilegalno europsko tržište. Radi se o državljanima
jugoistočne Europe, prvenstveno Srbije, Crne Gore, Hrvatske
i BiH", rekao je Rastović.
Smatra se da policija dobro radi svoj posao ako zaplijeni 20 do
30 posto droge. To pak znači da sedamdeset posto onog što krene
na put dođe do konačne destinacije. Rat je to u kojem negativci
ipak pobjeđuju.
