Vrhovni sud potvrdio je raniju odluku velikogoričkog Županijskog suda koji je u veljači odbio zahtjev bivšeg predsjednika AK Siget Damira Škare da se kao nezakoniti izdvoje iskazi svjedoka, ali i žrtve koja ga je optužila za silovanje i spolno uznemiravanje.
Zbog Škarinog zahtjeva za izdvajanjem dokaza u veljači je odgođena sjednica optužnog vijeća koje optužnicu županijskog državnog odvjetništva iz studenoga prošle godine može potvrditi, odbaciti ili vratiti tužiteljstvu na doradu.
Nakon što je Vrhovni sud potvrdio da su dokazi na temelju kojih je protiv Škare podignuta optužnica zakoniti na velikogoričkom sudu može se zakazati nova sjednica optužnog vijeća.
Optužen za silovanje i uznemiravanje kolegice
Škaro je optužen za silovanje i spolno uznemiravanje suradnice iz AK Sigeta. Iako se optužnica osim na iskazima svjedoka temelji i na biološkom vještačenju njegova obrana je spornim smatrala što je prije podnošenja optužnice na televiziji emitirana emisija u kojoj je sudjelovala i žrtva.
Vrhovni sud objavio je da je veikogorički sud pravilno zaključio da nema razloga sumnjati u zakonitost ispitivanja svjedoka ni izrađenog nalaza i mišljenja vještaka.
"Svi su svjedoci ispitani tijekom istrage sukladno zakonu, uz prethodno dana upozorenja. Vještačenje je obavljeno također sukladno zakonu nakon što je izdan nalog za vještačenje.
Izjava žrtve u medijima nije dana u postupku pa nema ni svojstvo iskaza svjedoka niti svojstvo izvornog dokaza. Ispitani svjedoci su iskazivali o svom viđenju onog što su osobno doživjeli ili neposredno čuli.
Nema se na što žaliti
Tijekom izvođenja dokaza u istrazi, kao i tijekom postupka pred optužnim vijećem, nisu povrijeđena prava okrivljenika. Postupak je bio pravičan i suglasan sa kaznenopravnim postupovnim pravilima", zaključio je Vrhovni sud.
Dodaju da sve što je javno rečeno u medijskom prostoru na suđenju može biti predmet razmatranja "kako bi se utvrdilo je li to utjecalo na svjedoke i njihove iskaze kada su davali obavijest o kaznenom djelu, počinitelju i drugim okolnostima".
No, to je pitanje ocjene vjerodostojnosti izvedenog dokaza na raspravi, a ne ocjene zakonitosti. "Okrivljenik ima pravo na raspravi ispitati svjedoke optužbe, predložiti dokaze koji osporavaju dokaze optužbe i predložiti dokaze za koje smatra da njemu idu u korist", objavio je Vrhovni sud.
