Iako su kazne za paljenje automobila do pet godina zatvora, a mogu biti i novčane do 150 tisuća kuna, počinitelji uglavnom prolaze nekažnjeno, jer je takvo djelo teško dokazati.
Otprilike svaki drugi od pedesetak automobila koliko u Hrvatskoj bude namjerno zapaljeno zadnje dvije godine je iz Splita ili Zagreba. Žrtve su često kontroverzni poduzetnici, osobe povezane s krim miljeom, ali i liječnici, sportaši, pa čak i djeca.
Motivi? Od navijačkih, poslovnih, osvetničkih do obiteljskih. Posljednji slučaj iz Zagreba razljutio je cijelu Hrvatsku, jer žrtve su djeca, a motiv mržnja.
U Zagrebu je prošli mjesec samo u jednoj noći planulo devet automobila. Požar je podmetnut na VW osječkih tablica, a potom na Audi A4 zagrebačkih. Vatra je onda zahvatila i ostale aute.
Tjedan ranije na Prisavlju je zapaljen luksuzni mercedes vlasnika domova za starije i nemoćne. Njegov je slučaj policija riješila i bez pomoći građana, kojima je vlasnik nudio nagradu od 100 tisuća kuna za bilo kakvu informaciju.
Ni nogometni svijet nije pošteđen ovakvih obračuna. Prije dvije godine, u manje od tri tjedna zapaljena su dva automobila nogometnog trenera Tomislava Ivkovića.
No ono što se samo u travnju dogodilo u Splitu - pet zapaljenih auta - posebno zabrinjava, jer se žrtve ne mogu nikako svesti pod zajednički nazivnik. Dokaza nema jer su spaljeni s automobilom, nema ni žrtava, samo materijalna šteta, a poruka je poslana.
U studiju RTL-a Danas pridružio nam se voditelj MUP-ovog Odjela krvnih delikata Ivica Kropek.
Policija je očito nemoćna jer dokazi često izgore. Što se može napraviti?
Kriminalistička istraživanja paljenja automobila jesu kompleksna, samom tom radnjom i samim postupkom gorenja mnogi tragovi nestanu. Kako uslijed gorenja, tako i uslijed gašenja. Kada sumnjamo da se radi o namjernom paležu, izlaze i stručne osobe posebno obučene za pronalazak tragova tako da u dobrom dijelu možemo i pronaći te tragove.
Iz vašeg iskustva - jesu li žrtve uglavnom povezane s krim miljeom ili, kao što smo vidjeli u prilogu, sad već postaje sve šira metoda zastrašivanja?
Manje više uvijek postoji poveznica između žrtava s osobama koje su ili naručitelji ili neposredni izvršitelji tih kaznenih djela. Djeluje veliki broj, ali napomenuo bih da namjerno izazvani požari participiraju u otpriliku 10 posto u odnosu na ukupan broj koja su zahvaćena u požaru.
U nekim primjerima, poput ovog zadnjeg gdje je izgorio kombi koji je prevozi djecu na sportsko natjecanje, čini se da je riječ o vandalizmu. Koliko je to čest motiv?
Nije ni približno takav broj kao što je u ostalim zapadnoeuropskim zemljama. Na godišnjoj razini u Hrvatskoj otprilike između 60 i 70 vozila su zapaljena namjerno. U prethodnom razdolju događalo se da su požari podmetnuti pod vozila drugih korisnika umjesto metama.
