Kao što se i najavljivalo, na Županijskom sudu u Zagrebu doznaje se kako je podignuta optužnica protiv bivšeg potpredsjednika Borisa Miloševića te bivših ministara Darka Horvata, Josipa Aladrovića i Josipa Tolušića, javlja N1. Osim protiv bivših ministara u Vladi Andreja Plenkovića, optužnica je navodno podignuta i protiv još četvero osoba, Ane Mandac, Velimira Žunca, Katice Mišković i Damira Juzbašića.
Premda su sada sva četvorica već napustila dužnost, u trenutku pokretanja istrage protiv njih, u veljači ove godine, trojica od njih Darko Horvat, Boris Milošević i Josip Aladrović sjedila su u aktualnoj Vladi. Četvrti, Tomislav Tolušić, bio je smijenjen sedam mjeseci prije. To je prvi put u hrvatskoj povijesti da su jednom optužnicom obuhvaćena čak četiri čovjeka iz jedne Vlade.
Oglasio se i Uskok: Evo za što sve terete osumnjičene
Uskok je objavio priopćenje u kojemu navodi za što sve tereni otpužene. Prenosimo ga u cijelosti:
"USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv osmero hrvatskih državljana (1970., 1972., 1979., 1970., 1968., 1974., 1985., 1977.) zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, poticanja i pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti, trgovanja utjecajem te pomaganja u trgovanju utjecajem.
Optužnicom se I. okr. stavlja na teret da je, u razdoblju od studenoga do kraja prosinca 2018. godine u Zagrebu, kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, nakon što je prethodno 27. kolovoza 2018. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo otvoreni javni poziv za Program „Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina“ za 2018. godinu, za čiju provedbu je zadužio II. okr., pomoćnicu ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, radi svog osobnog interesa, kao i na traženje III. do VI. okr. da se neovisno o ispunjavanju uvjeta Programa i ostvarenim bodovima bespovratna sredstva dodijele gospodarskim subjektima za koje su bili zainteresirani, donio Odluku kojom je upravo tim subjektima dodijelio ukupno 2.655.594,99 kuna bespovratnih sredstava, iako nisu ostvarivali prava na to, a što su I. do VI. okrivljenici znali.
Pritom je II. okr., po nalozima I. okr. i sukladno zahtjevima III. do VI. okr. te trećih neutvrđenih osoba, sačinila tablicu koja je sastavni dio spomenute Odluke u kojoj su navedeni iznosi bespovratnih sredstava i gospodarski subjekti kojima se ta sredstva dodjeljuju, a potom je naložila stručnim službama da osiguraju potpisivanje ugovora o isplati bespovratnih sredstava s tim gospodarskim subjektima, koje je u ime resornog Ministarstva potpisao I. okr., kao i naloge za njihovu isplatu, na temelju čega su im na teret Državnog proračuna Republike Hrvatske neosnovano isplaćena novčana sredstva u ukupnom iznosu od 2.655.594,99 kuna.
Također se I. okr. tereti da je, u razdoblju od siječnja 2018. do travnja 2019. godine u Zagrebu, koristeći autoritet ministra u Vladi Republike Hrvatske, a ranije i zastupnika u Hrvatskom saboru, osobno i posredstvom II. okr., pomoćnice ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, zatražio od VII. okr., tadašnjeg ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), da prilikom provođenja natječaja za zapošljavanje pogoduje određenoj kandidatkinji u cilju njezinog zapošljavanja u HZMO-u. Navedeno je VII. okr. i učinio na način da je posredstvom II. okr. kandidatkinji dostavio zadatke koji će biti postavljeni na testiranju na javnom natječaju za zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme na koji se prijavila, čime joj je omogućio prednost pred ostalim kandidatima. Nakon toga je kandidatkinja ušla u krug odabranih kandidata te je HZMO s njom sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme. Na isti način je toj kandidatkinji omogućio prednost pred ostalim kandidatima na javnom natječaju za zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme, nakon čega je kandidatkinja također ušla u krug odabranih kandidata te je s njom HZMO sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Osim toga se II. okr. stavlja na teret da je od studenoga 2018. do travnja 2019. godine u Zagrebu, na traženje VIII. okr., zatražila od VII. okr. da prilikom provođenja natječaja za zapošljavanje pogoduje još jednoj kandidatkinji u cilju njezinog zapošljavanja u HZMO-u, što je VII. okr. i učinio te je posredstvom II. i VIII. okr. kandidatkinji dostavio zadatke koji će biti postavljeni na testiranju i tako joj omogućio prednost u natječajnom postupku. Nakon što je kandidatkinja ostvarila maksimalan broj bodova, HZMO je s njom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme."
Sama akcija, kada je 19. veljače ove godine policija po nalogu Uskoka uhitila Horvata, tada aktualnoga ministra graditeljstva i državne imovine, te kada se doznalo da su uz njega osumnjičeni i potpredsjednik Vlade Milošević te ministar rada Aladrović, čitavu izvršnu vlast izula je iz cipela te su se čak pojavile spekulacije kako bi moglo doći do pada Vlade.
Jedino Ana Mandac priznala krivnju?
Kako je prije tjedan dana javio Jutarnji list, nedavno je otkriveno kako su se osumnjičenici branili. Naime, osim, Ane Mandac, koja je i prva ispitana i koja u potpunosti priznaje djelo i pritom teretila ostale, svi ostali okrivljenici ga poriču.
Također, osim nje, na pitanja USKOK-ovih tužitelja pristao je odgovarati jedino njezin bivši šef, Horvat. Mandac i Horvat jedini su ispitani u veljači, a ostali osumnjičenici ispitani su tek u lipnju. Horvat je na ispitivanju želio sve objasniti pa se zapleo, Aladrović i Tolušić bili su kratki, a Milošević se raspričao, pisao je Jutarnji prije tjedan dana.
