Zbog sumnje da su trgovačko društvo iz Bijelog Brda oštetili za više od 16 milijuna kuna, a državni proračun za nešto manje od pet milijuna kuna, osječko Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) pokrenulo je istragu protiv prvookrivljene direktorice tvrtke, drugookrivljene djelatnice i još dvojice okrivljenika, izvijestilo je u četvrtak tužiteljstvo.
Prvookrivljenu direktoricu i drugookrivljenicu, koja je bila ovlaštena za potpisivanje dokumentacije platnog prometa i raspolaganje sredstvima na žiro-računima, tereti se da su, na traženje trećeokrivljenog 61-godišnjaka iz Srbije i četvrtookrivljenog 50-godišnjeg hrvatskog državljanina počinili kaznena djela s ciljem pribavljanja velike proupravne koristi.
Sumnja se da je, od veljače do studenog 2013. godine 54-godišnja direktorica dala ovlaštenja za potpisivanje dokumentacije platnog prometa i raspolaganje novčanim sredstvima na žiro-računima trgovačkog društva drugookrivljenoj 50-godišnjakinji, koja je potom sa žiro-računa tvrtke u više navrata podigla ukupno 14,3 milijuna kuna. Prilikom svakog podizanja novca za sebe je zadržavala po dvije ili tri tisuće kuna, dok je ostatak davala trećeokrivljeniku i četvrtookrivljeniku.
Dvije okrivljenice tužiteljstvo tereti i da su, od ožujka do lipnja 2013. godine, u Bijelom Brdu, u nakani da drugim zasad neutvrđenim osobama pribave veliku nepripadnu materijalnu dobit, u više navrata bez valjane pravne osnove i poslovno opravdanog interesa nalagale plaćanje u inozemstvo čime su tvrtku oštetile za još 2,26 milijuna kuna.
Također, tužiteljstvo sumnja da je prvookrivljena direktorica, od veljače do studenoga 2013. kako bi neosnovanim korištenjem pretporeza izbjegla plaćanje PDV-a za svoju tvrtku u poslovnim knjigama proknjižila 18,7 milijuna kuna za fiktivnu robu i usluge koje su joj ispostavile tvrtke iz Rijeke, Zagreba i Sesveta.
Na temelju fiktivnih računa osumnjičena je osječkoj Poreznoj upravi podnijela mjesečne prijave poreza na dodanu vrijednost, u kojima je neosnovano iskazala da je njena tvrtka ostvarila pravo na pretporez u ukupnom iznosu od 4,9 milijuna kuna, oštetivši tako državni proračun.
