Doduše, na sjednici 18. svibnja ove godine, svega četiri dana prije nego što je europski istražni nalog (EIN) trebao ući u primjenu, Vlada RH uvrstila ga je u prijedlog izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU. No, kako trenutno Sabor ne zasjeda izmjene ne mogu biti izglasane, pa uopće nije izvjesno kada će hrvatski istražitelji moći i kroz ovaj mehanizam početi surađivati s europskim kolegama na rasvjetljavanju kriminala.
Prikupljanje dokaza u drugim državama
A europski istražni nalog stupio je na snagu upravo kako bi se olakšao posao pravosudnih tijela u slučaju da su im potrebni dokazi koji se nalaze u nekoj drugoj državi EU, objašnjeno je iz Europske komisije koja je ove direktivu donijela još 2014. godine.
Od 22. svibnja kada se europski istražni nalog počeo primjenjivati francuska pravosudna tijela ako na primjer tragaju za teroristima skrivenima u Belgiji, mogu zamoliti svoje belgijske kolege da u njihovo ime ispitaju svjedoke ili pretraže domove. Tim se novim alatom pojednostavnjuju i ubrzavaju prekogranične kriminalističke istrage, vjeruju u Europskoj komisiji.
Učinkovita borba protiv kriminala i terorizma
Věra Jourová, povjerenica za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova naglasila je da će pravosudna tijela uz pomoć europskog istražnog naloga lakše surađivati kako bi se mogla i učinkovito boriti protiv organiziranog kriminala, terorizma, trgovine drogom i korupcije. Nalogom pravosudnim tijelima omogućava brz pristup dokazima u svim državama EU-a.
'Pozivam države članice da što prije provedu Nalog kako bismo se mogli što učinkovitije boriti protiv kriminala i terorizma.Isto tako, u lipnju ćemo s državama članicama raspravljati o rješenjima kojima će se olakšati prikupljanje i razmjena e-dokaza. Vrijeme je za potpunu modernizaciju alata kojima se pravosudna tijela mogu služiti za provođenje istraga', naglašava povjerenica.
Evo čemu sve služi europski istražni nalog
Europski istražni nalog temelji se na načelu uzajamnog priznavanja, što znači da je svaka država EU-a dužna priznati zahtjev druge države i postupiti po njemu, kao što bi učinila da je riječ o odluci njezinih vlastitih tijela.
Njime se stvara jedinstven i sveobuhvatan instrument sa širokim područjem primjene. Naime, zamijenit će postojeći fragmentirani pravni okvir za pribavljanje dokaza, te obuhvatiti cijeli postupak prikupljanja dokaza, od osiguranja dokaza do prijenosa postojećih dokaza među državama članicama. Njime se utvrđuju i strogi rokovi za prikupljanje traženih dokaza, pa tako države članice moraju u roku od 30 dana odlučiti hoće li postupiti po zahtjevu. Odluče li postupiti po njemu, u roku od 90 dana moraju provesti zatraženu istražnu mjeru. O svakom je kašnjenju potrebno obavijestiti državu EU-a koja je izdala istražni nalog.
Može li se izbjeći primjena EIN-a?
Njime se i ograničavaju razlozi za odbijanje takvih zahtjeva, jer tijelo primatelj može odbiti izvršiti nalog u određenim slučajevima - ako je, na primjer, protivan temeljnim pravnim načelima države ili se njime ugrožavaju interesi nacionalne sigurnosti.
Njime se, kako objašnjavaju u Europskoj komisiji, smanjuje papirologija uvođenjem jedinstvenog standardnog obrasca prevedenog na službeni jezik države izvršiteljice, a tim se obrascem služe tijela kako bi zatražila pomoć u potrazi za dokazima. Nalogom se štite i temeljna prava na obranu, budući da tijela izdavatelji moraju ocijeniti nužnost i proporcionalnost zatražene istražne mjere.
Europski istražni nalog obvezno izdaje ili potvrđuje pravosudno tijelo, a njegovo izdavanje može zatražiti i osumnjičenik ili okrivljenik, ili njegov odvjetnik u skladu s pravima na obranu i nacionalnim kaznenim postupcima. Taj nalog omogućava i privremeni premještaj osoba kojima je oduzeta sloboda radi prikupljanja dokaza, provjeru bankovnih računa i financijskih transakcija osumnjičenika ili okrivljenika, tajne istrage i presretanje telekomunikacija, te provođenje mjera očuvanja dokaza.
Međutim, od Hrvatske članice EU za sada još neće imati nikakve koristi.
