Naime, prijatelji Alena Poropata oglasili su se priopćenjem u kojem navode da je odugovlačenje s pisanjem nalaza obdukcije i DNK analize krajnje bolno za Alenove roditelje, koji su izgubili sina jedinca kojeg su nakon njegovog nestanka tražili 55 dana. Sada moraju čekati na rezultate identifikacije, odnosno DNK analize, koji su se 'razvukli'.
No, prof. dr. Milovan Kubat, voditelj DNK laboratorija Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu, za Vjesnik ističe da nema govora o 'zavlačenju' ili zanemarivanju slučaja, već je riječ je o specifičnom materijalu za čiju analizu treba neko vrijeme.
Što je materijal u forenzičkom smislu lošiji, to analiza dulje traje. Navodno, u slučaju spomenutog pokojnika za izolaciju DNK bilo je moguće izdvojiti kost i zub, za koje je potrebno mnogo više vremena nego za, primjerice, krv, koja je analizirana u slučaju nestale Antonije Bilić. DNK iz krvi dobije se u danu (što je čest slučaj u dokazivanju očinstva), a u konkretnom slučaju napravljena je u policijskom laboratoriju, a ne u Zavodu, kaže Kubat.
"Za potvrdu identiteta osobe DNK analizom potrebni su i uzorci srodnika, odnosno referentni uzorak, da bi se dobili relevantni rezultati, a njih su iz Pule, gdje se nalazi tijelo poginulog, primili naknadno", dodaje Kubat.
Trenutačno se u laboratoriju Zavoda radi na više od 100 uzoraka i to uglavnom teških za analizu, odnosno od tkiva koji zahtijevaju dugotrajnija ispitivanja i statističke usporedbe.
"Valja uzeti u obzir da je dio zaposlenika na ljetnom odmoru i da ostali rade dvostruko, ali ni to ne utječe na uobičajene rokove izolacije DNK, koja ni izdaleka nije ono što se misli gledajući CSI i druge policijske serije", napominje voditelj laboratorija.
Vezani članci:
arti-201108090680006 arti-201107230225006 arti-201107240302006
