Nestali i nasilno odvedeni hrvatski branitelji i civili te neodgovaranje počinitelja ratnih zločina su i danas, 30 godina kasnije, najteža pitanja ratnih posljedica u Hrvatskoj u kojoj je, prema policijskim podacima, još 1853 neriješenih slučajeva nestalih iz Domovinskog rata.
U posljednja tri desetljeća riješena je sudbina većine evidentiranih nestalih osoba, no još je nepoznata sudbina 1455 osoba kao i mjesto ukopa posmrtnih ostataka 398 osoba čime su brojne obitelji zakinute u tome da saznaju istinu o sudbini najbližih.
Rečeno je to na seminaru o istraživanju ratnih zločina održanom u Valbandonu gdje su sudionici razgovarali o teorijskim i praktičnim aspektima istraživanja ratnih zločina u cilju pronalaska do zadnje nestale osobe i kazneno prijavljivanje odgovornih za ratne zločine, izvijestilo je Ravnateljstvo policije.
Zaključili su da, uz sve poteškoće u radu, ponajviše zbog proteka vremena i nepotpune međunarodne suradnje nastavljaju raditi jednako predano iz zahvalnosti svakoj žrtvi Domovinskog rata i osjećaju obveze spram njihovih obitelji.
Polaznici su bili policajci koji rade na ratnim zločinima, a predavači predstavnici iz policijske službe ratnih zločina, Državnog odvjetništva, Uprave za zatočene i nestale, Ministarstva hrvatskih branitelja te pomoćnica zastupnice RH za pripremu predmeta pred Europskim sudom za ljudska prava.
Razmijenjena su iskustva u radu, pojašnjen institut zapovjedne odgovornosti te kriminalističko-taktičke odrednice zapovjedne odgovornosti, a naglasak je stavljen na pravni okvir za traženje nestalih koji čine Ženevska konvencija za zaštitu žrtava rata i Dopunski protokoli te Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu i prateći podzakonski akti, navode u priopćenju.
(Emica Elvedji/Pixsell)
Tim zakonom koji je usvojen u srpnju 2019. objedinjeno je uređenje svih aktivnosti u procesu traženja nestalih osoba - od prijava nestanka, prikupljanja i istraživanja saznanja o prikrivenim grobnicama, ekshumacija i identifikacija, suradnje s međunarodnim organizacijama, drugim državama i udrugama obitelji, do nadležnih tijela za njegovu provedbu.
Budući da je ključni problem u procesu traženja nedostatak informacija o nestalim osobama i prikrivenim grobnicama, zakonom su propisane prekršajne odredbe za uskraćivanje informacija za rješavanje slučajeva nestalih osoba te institut nagrađivanja za dostavljene informacije i dokumentaciju koja može pridonijeti pronalasku nestalih osoba.
