Policija poziva građane na povećani oprez pri korištenju neprovjerenih internetskih sadržaja budući da mogu postati žrtvom prijevara.
Tako je ovih dana rapska policija zaprimila kaznenu prijavu žene koja je materijalno oštećena prilikom dogovaranja kredita putem interneta, izvijestila je Policijska uprava primorsko-goranska.
Vjerujući, naime, objavljenom lažnom oglasu na jednoj od društvenih mreža o povoljnom kreditiranju, uplatila je traženi iznos za tzv. obradu kredita, te je time ostala materijalno oštećena za oko sedam tisuća kuna jer traženi kreditni zajam nikada nije dobila.
U cilju zaštite građane, kako ne bi postali žrtvom ovakvog ili sličnog kaznenog djela prijevare, policija savjetuje da budete vrlo oprezni kome se obraćate za financijsku pomoć, s kime sklapate ugovorne odnose i pod kojim uvjetima.
Ako baš morate tražiti pozajmice novca izvan službenih bankarskih institucija, provjerite je li tvrtka koja se oglašava putem interneta u Sudskom registru i na popisu kreditnih posrednika Ministarstva financija RH.
U slučaju bilo kakve sumnje na počinjenje ovakvog kaznenog djela, odmah pozovite policiju na 192!
Najčešće online prijevare:
- Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini: navede vas da mislite da ste na tragu pametnog ulaganja ili vam daju izvrsnu lažnu online ponudu.
- Krađa osobnih podataka: vaše osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija.
- CEO prevara/direktorska prevara: varalice se pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novac s poslovnog računa.
- Prijevara s računima: varalice se pretvaraju da su vaši klijenti/dobavljači i navode vas da platite buduće račune na drugi bankovni račun.
Krađe identiteta:
- Vishing - Krađa identiteta pozivom: telefonska prevara u kojoj vas prevaranti zovu i pokušavaju navesti da otkrijete svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplatite novčana sredstva.
- Phishing - Mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte: Prevaranti vam šalju lažne poruke e-pošte kojima vas pokušavaju navesti na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.
- Smishing - Krađa identiteta SMS-om: Pokušaj prevaranata da dođu do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka putem tekstualne poruke.
- Krivotvorene mrežne stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.
- Romantične prijevare: varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.
